fbpx

RTV: Tribina o masovnoj kulturi kao odrazu društvene stvarnosti

17/12/2017
Autor :
Tribine

U prostorijama Studentskog kulturnog centra „Fabrika“ u Novom Sadu održana je tribina „Masovna kultura kao odraz društvene stvarnosti“ u organizaciji Centra za društvenu stabilnost gde su javnosti ponuđeni odgovori na različita otvorena pitanja u vezi sa ulogom brojnih oblika masovne kulture.

 

Pored toga, govorilo se i o „distributerima masovnih medija“ i kreatorima istih u oblikovanju svesti, odnosno duhovno-kulturološkog i identitetskog profila pojedinca i kolektiviteta, kao konzumenata elitne ili visoke kulture.

U okviru tribine razgovaralo se o ulogama dve glavne grupacije oblika kulture u savremenom društvu, odnosno o socijalnim funkcijama masovne i visoke kulture, kao i o njihovom međusobnom odnosu.

Panelisti na tribini bili su ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Žolt Lazar, reditelj Milorad Milinković, te jedan od autora emisije „Državni posao“ Dimitrije Banjac.

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević kazao je da svaka tribina koja za cilj ima pokretanje debate o pitanjima u vezi sa oblašću kulture u širem ili užem smislu predstavlja priliku da se publika suoči sa odgovorima, te da predstavnici Ministarstva kulture i informisanja i drugi poslanici iz oblasti kulture uzmu učešće u takvim aktivnostima.

„Mi smo to više puta isticali kao važan princip, bitno je da kultura bude tema našeg društva, to znači da se kultura nađe i na tribinama, na javnom servisu, na stanicama sa nacionalnom frekvencijom. Kultura mora biti jedno od pitanja kojima se naše društvo bavi i ovo je jedna od takvih prilika“, istakao je Vukosavljević uoči početka tribine.

On je istakao da se naše društvo već decenijama nalazi u svetu masovnih komunikacija, te da je svaki pojedinac danas uronjen u svet industrije zabave, spektakla i masovnih medija, što je, kako ocenjuje ministar kulture i informisanja, predmet istraživanja antropologa i naučnika koji se bave kulturnim fenomenima.

Teško je na efektivan način odgovoriti na pitanje kako masovne komunikacije utiču na društvo, ali ono što je tačno, jeste da smo mi deo sveta u kome masovni mediji imaju veliki uticaj, naveo je on.

„Ponekad je taj uticaj dobar, ponekad je manje dobar, ali važno je da znamo, ako nam se nešto dešava i ako znamo da smo deo jednog procesa, zbog čega smo deo tog procesa. I pojedinac i društvo moraju da znaju ili barem da pokušaju da zauzimaju stavove u vezi sa fenomenima koji u većoj meri utiču na naše mišljenje i znanje, a pogotovo kad je reč o oblasti kulture“, rekao je Vukosavljević.

Sociolog i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Žolt Lazar istakao je da masovnu kulturu predstavljaju sadržaji koji se distribuiraju putem sredstava masovnog komuniciranja, ali i da je masovna kultura najširi pojam, te da je treba razlikovati od popularne kulture.

„Ono što profiliše sistem vrednosti danas u društvu pa tako i kod nas, to je popularna kultura. Ona utiče na ponašanje, sistem vrednosti i stil života. Ključno je da mi danas u modernom društvu živimo kroz te elemente stila života, tako hoćemo da formiramo svoju ličnost u skladu sa onim što vidimo u medijima i što nam mediji nude“, rekao je on.

Hoćemo da budemo u trendu, da pratimo modu, kupujemo određen proizvode, zapravo ,to je neki odraz popularne kulture, i naravno, sistem vrednosti koji je najopštija stvar i koji se najteže vidi. Jedna od primera lošeg sistema vrednosti jeste porast nasilja, ocenio je Lazar.

On je napomenuo da je naše društvo u odloženoj vrednosnoj tranziciji, ali je podsetio da je u bivšoj Jugoslaviji postojala izuzetno razvijena masovna i popularna kultura.

Dešavala se popularizacija visoke kulturne umetnosti, nama su pozorišta bila puna, književna dela su se kupovala i čitala. Naglo je to sve prekinuto i mi danas tu popularnu kulturu dobijamo preko medija isključivo iz određenih centara, pre svega zapadnih zemalja, kazao je profesor Filozofskog fakulteta.

Direktor Centra za društvenu stabilnost Ognjen Karanović kazao je da postoji mnogo pogrešnih interpretacija masovne kulture, te da mnogi prvo pomisle na kič i šund, a da se ponekad kič i šund posmatraju i kao sinonim masovne kulture.

Govoreći o značaju kulture u našem društvu i Novom Sadu, Karanović je zaključio da bi kultura trebala da bude najznačajniji brend Srbije i tog grada, tim pre što je Novi Sad Evropska prestonica kulture za 2021. godinu, dodavši da je nužno definisati parametre i vrednosti masovne kulture pre nego što Novi Sad preuzme tu titulu.

Izvor: Radio televizija Vojvodine

 

[/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

Ostavite odgovor