fbpx

Nordijske zemlje – pregled 8.10.-15.10.2018.

23/10/2018
Autor :
Analize/Geopolitika

DANSKA

Danska vlada¹² je devetog oktobra pred Parlamentom Daske pokrenula novu inicijativu za ublažavanje posledica nastalih klimatskim promenama. Premijer Lars Luke Rasmusen (Lars Løkke Rasmussen) predložio je Parlamentu da se usvoje strožije mere kako bi se zaštitla životna sredina, koje će, između ostalog podrazumevati da Danska postane klimatski neutralna do 2050 (climate-neutral by 2050). Program koji je predstavljen poslanicima sadrži 38 tačaka i naziva se ‘Sammen om en grønnere fremtid’ (prev.aut.: Zajedno za zelenu budućnost) i između ostalog sadrži predlog da se do 2030 prestane sa prodajom novih automobila na dizel i benzin, da se subvencioniše kupovina električnih automobila, kako bi postali jeftiniji, i osigurati nižu emisiju amonijaka.

„Danska treba da održi svoju poziciju pionira u zaštiti životne sredine. Postavljanjem novih standarda za ublažavanje posledica nastalih klimatskim promenama i zaštitu životne sredine, inspirišemo druge da deluju i utiču na razvoj u Evropi, i šire „, rekao je ministar za energetiku Lars Kristijan Lileholt (Lars Christian Lilleholt) .

Premijer Danske Lars Luke Rasmusen (Leva partija, vladajuća partija sa 34 mesta u Parlamentu od 179 ) je prilikom otvaranja Parlamenta, u svom uvodnom govoru, naveo da će se u narednih nekoliko meseci njegova Vlada uraditi sledeće: kreirati bolje uslove za „treće doba“ i obezbediti 700 miliona danskih kruna (93,828,124 Eura) za programe za starije, uložiti više u zdravstveni sektor, odbranu, inostranu pomoć drugim državama i borbu protiv posledica nastalih klimatskim promenama. Takođe se založio da će njegova Vlada da pronađe rešenje kako ne bi postojala izolovana geta (osoba koje su došle u Dansku i žive u posebnim gradskim četvrtima, izolovane i neintegrisane u Dansko društvo) do 2030, da će se više fokusirati na saradnju sa EU i NATO, da će zaštititi Danske državljane koji odluče da posle ozvaničenja Bregzita ostanu u Velikoj Britaniji, da će se zabraniti prodaja automobila koja korite dizel i benzin do 2030.godine…


Vlada Danske³ daje lokalnoj policiji značajne podsticaje. U ponedeljak, 8. oktobra Ministarstvo pravde predložilo je inicijativu u 14 tačaka kojom će se značajno poboljšati rad lokalnih policijskih snaga, rekao je Ministar pravde Soren Pape Poulsen. 

Novi predlog uključuje 14 inicijativa u cilju približavanja policije građanima. Tokom proteklih nedelja, u predgrađima Kopenhagena desio se veliki broj oružanih napada i ranjavanja. Takođe, tokom proteklih meseci u glavnom gradu desilo se nekoliko događaja koji su bili povezani sa terorističkim delovanjem, što je Ministarstvo pravosuđa navelo da predloži nove mere kojima će se pomoći lokalnoj policiji, a u isto vreme izaći u susret građanima koji žele bolju zaštitu.

Program se zove „Bliskost i sigurnost“, a uključuje inicijative kao što su: formiranje više mobilnih policijskih stanica, brže vreme odgovora i bolja usluga za telefonske linije 112 i 114 (policija i hitna pomoć), više savetnika koji rade sa građanima, fokus na prijavama od strane građana, zapošljavanje novih 150 policajaca u glavnom gradu, i tako dalje.


Prvi put u istoriji Danske održana je sekularna ceremonija obeležavanja početka rada Parlamenta Kraljevine Danske.

(uvod: prim.aut.: Svakog prvog četvrtka u oktobru mesecu svečano započinje sa radom Parlament Kraljevine Danske. Otvaranje Parlamenta ima posebnu ceremoniju, koja se decenijama unazad sprovodi, a koja podrazumeva dolazak kraljevske porodice u ložu u zgradi Parlamenta i crkvenu – hrišćansku – ceremoniju, čak i za one članove parlamenta koji nisu hrišćani. 

Po Ustavu, član 4, zvanična državna religija je Evangelističko Luteranska, i oko 90% stanovništva Danske pripada ovoj crkvi (čak i plaća simboličan godišnji „porez“ od 1,5% svoje zarade), a kraljica je vrhovni poglavar crkve.

Ovaj saziv Parlamenta trajaće najduže do maja 2019. godine jer se izbori u Danskoj moraju održati do juna 2019. godine, a u proleće su planirani i izbori za Evropski parlament, koji 2019. godine Danskoj donose jedno poslaničko mesto više u EP, zbog odlaska velike Britanije.)

Prilikom održavanja crkvene ceremonije, dvanaest poslanika je odlučilo da ne prisustvuje ceremoniji.   Naime, glavna sveštenica Luteranske crkve Mete Bok (Mette Bock) odlučila je da crkvenu ceremoniju u Parlamentu Danske ove godine održi sveštenik Morten Kvist (Morten Kvist) koji je 2008. godine kritikovao gradsku upravu Kopenhagena zbog odluke da gej parovi budu usvojitelji dece, i u svojoj izjavi je otišao toliko daleko da je uporedio usvojenje i pedofiliju. Jedan broj poslanika, koji se ne slaže sa stavovima sveštenika Kvista odlučio je da napusti zvaničnu državnu ceremoniju u Parlamentu i u Pozorišnom Muzeju su održali (prvu) sekularnu ceremoniju početka rada Parlamenta. (prim.aut.: Švedska takođe ima (paralelno sa zvaničnom državnom) sekularnu ceremoniju kojom se obeležava početak rada parlamenta).

Norveška

Najveće NATO vežbe na teritoriji Norveške, održaće se od 25. oktobra do 7. novembra:

U teritorijalne vode Norveške 9. oktobra uplovio je najveći nosač aviona u Mornarici SAD – USS Harry S. Truman koji će učestvovati u zajedničkim NATO vežbama koje se zovu Trident Juncture, objavio je admiral Džejms G. Fago na konferenciji za novinare u sedištu NATO-a u Briselu. Vežbe se održavaju najvećim delom na samom severu Norveške (prim.aut.: veoma blizu granice sa Rusijom), kao i na Baltičkom i Severnom moru. 

Ovaj brod nosi dodatnih 6000 vojnika, a ukupan broj vojnika na zajedničkoj NATO vežbi biće oko 50.000.

USS Harry S. Truman je 333 metra dugačak brod koji nosi više aviona nego što ih imaju vazdušne snage Norveške.

Trident Juncture je najveća vojna vežba koja će biti sprovedena na tlu Norveške još od kraja hladnog rata.

Oko 50,000 vojnika iz 30 zemalja učestvovaće u ovoj NATO vežbi, 70 brodova, 130 aviona i 10.000 vozila. Cilj ove vežbe je da se vidi sinergija velikog broja vojnika iz različitih država na severnim teritorijama koje pokriva NATO i da se testira mogućnost ratovanja pod hladnim klimatskim uslovima i na teškom terenu.

Za Norvešku, ova vežba će biti test sposobnost zemlje da primi i rukuje velikim brojem vojnika i vojnom tehnikom. Takođe će se testirati totalni koncept odbrane Norveške – ukupni vojni i civilni resursi zemlje koji će se koristiti u slučajevima kada će biti potrebno da se spreči i suoči se sa kriznim situacijama i sukobima. To takođe znači da će se kompletan Norveški državni sektor staviti na raspolaganje, to jest, zdravstveni sektor, norveške državne železnice, norveška administracija za javne puteve i norveška direkcija za civilnu zaštitu.

Norveške oružane snage su iznele podatak da su sa NATO potpisali ugovore, koji podrazumevaju angažovanje norveških preduzeća sa ukupno 1,5 milijardi norveških kruna (158,422,482 Eura). Ovo uključuje montiranje 35.000 kreveta, 1.8 miliona obroka koje treba poslužiti, 4.6 miliona boca vode i 660.000 kilograma odeće koju treba oprati tokom vežbanja.


Kriza u Hrišćansko demokratskoj partiji – prim.aut.: videti prethodnu analizu!

Nakon odluke predsednika Hrišćansko demokratske partije Knut Arild Hareide-a (Knut Arild Hareide) od 28. septembra da partija razmotri mogućnost da u Parlamentu Norveške podrži formiranje nove većine sa Radničkom i Centralnom partijom došlo je do razilaženja u stavovima vodećih ljudi u partiji. Naime zaokret Hrišćanskih demokrata mogao bi da bude koban za sadašnju Vladu Norveške, jer bi bila preglasana u parlamentu. Partijsko rukovodstvo je donelo odluku da će se u periodu od 2. oktobra do 2. novembra, u okviru partije, kroz razgovor sa svim članovima iznađe odgovor na predlog predsednika koji je formiran tako da se članovi izjasne da li su „za“ ili „protiv“ predloga. Međutim, tokom ove nedelje, u partiji su počeli da se izdvajaju glasovi da je bilo potrebno postaviti i „treću mogućnost“, koja podrazumeva da partija ostane neutralna i ne podrži ni jednu stranu.

Na prošlim izborima Hrišćanske demokrate su podržale vladu Erne Soldberg, ali posle izbora 2017. odlučili su da ostanu „neutralni“. Hrišćanska demokratska partija generalno ima konzervativna mišljenja, stranka se suprotstavlja eutanaziji i abortusu, mada podržava abortus u slučajevima silovanja ili kada je život majke u opasnosti. Stranka podržava korišćenje kontracepcije kao načina smanjenja stope abortusa. Po pitanjima gej prava, stranka podržava mogućnost da gej parovi žive zajedno, ali se suprotstavljaju gej brakovima i usvajanju dece od strane gej parova.
Kada je stranka osnovana jedno od osnovnih pravila bilo je da svaki poslanik iz ove partije mora biti hrišćanin, dok član partije može biti i ne-hrišćanin. Dolaskom većeg broja ljudi iz drugih religija u Norvešku, uključujući islam, stranka je na Kongresu 2013. godine promenila ovo pravilo. Nova pravila zahtevaju da članovi i budući poslanici uvažavaju hrišćanske vrednosti, ali ne zahtevaju od njih da praktikuju hrišćansku veru. Za neke članove partije ovo je bila „poslednja kap“ i odlučili su da napuste partiju i formiraju Hrišćansku stranku.
Stranka se sada ponovi nalazi na raskršću, a krajnji rezultat biće poznat 2. novembra, kada se završi glasanje u partiji o predlogu predsednika Hereide-a.

Švedska

Alijansa ipak neće formirati Vladu! Ulf Kristerson je vratio mandat predsedniku Parlamenta Švedske 13. oktobra. Predsednik Parlamenta Andreas Norlen (Andreas Norlén, član partije Moderati, čiji je Ulf predsednik) dao je mandat dosadašnjem premijeru Stefanu Lovenu (Stefan Löfven) iz Socijaldemokratske partije, koji bi trebalo u ponedeljak 22. oktobra da iznese prvi predlog za sastav nove Vlade Švedske, a krajnji izveštaj o tome da li je uspeo da oformi Vladu treba da podnese Parlamentu 29. oktobra.¹° ¹¹

Ulf Kristerson¹² (Ulf Kristerssons, predsednik partije Moderati, neformalni lider Alijanse koja okuplja 4 političke partije desnog centra u Švedskoj: Moderati, Hrišćanske demokrate, Centralna partija i Liberali) je dobio madat 2. oktobra od predsednika parlamenta Švedske da formira vladu (prim.aut: pogledati prethodni pregled)

Nažalost, zbog žurbe ili nepromišljenosti, Ulf Kristerson je na svom fejsbuk profilu izneo osnovne principe oko kojih će se okupiti/formirati buduća Vlada Švedske, a osnov za formiranje Vlade je da Švedske demokrate (ekstremno desničarsta partija) podržavaju Vladu Alijanse u Parlamentu, ali da ne ulaze u Vladu. Koalicioni partneri, prvenstveno iz Liberalne partije, predvođene Jan Bjorklundom (Jan Björklund) kažu da nisu zvanično bili informisani o sadržini teksta koji je Kristerson objavio na svom fejsbuk profilu, i da objave na fejsbuku ne smatraju zvaničnim načinom komuniciranja, pogotovo što oni nisu učestvovali u pisanju i oblikovanju principa oko kojih će se / bi trebalo da se / okupi buduća Vlada Švedske¹³.

Nakon ove izjave Bjorklunda, reagovala je predsednica Hrišćanskih demokrata Eba Buš (Ebba Busch) koja je Jana Bjorklunda nazvala „lažovom“¹⁴ i izjavila da su sve partije članice Alijanse imale uvid u tekst pre nego što je podeljen na društvenim mrežama.

Moderati, odnodno, bolje rečeno, veći deo te partije, i Hrišćanske demokrate, spremni su da formiraju manjinsku vladu koja će u parlamentu biti podržana od strane partije Švedske demokrate, dok druge dve stranke iz Alijanse, Centralna partija i Liberali, nikako ne žele da uđu u vladu koju će podržati Švedske demokrate.

Alijansa, ranije nazivana i „Alijansa za Švedsku“ je politički savez 4 političke partije, oformnjena 2004. (potpisivanjem zajedničke deklaracije) godine, dok su sve 4 partije bile u opoziciji. Na opštim izborima 2006. godine osvojili su većinu u Parlamentu Švedske i formirali većinsku vladu, dok su manjinsku vladu formirali nakon opštih izboria 2010. godine. Alijansa je upravljala Švedskom od 2006. do 2014. godine sa Frederikom Rajnfeldom kao premijerom (predsednik Moderata od 2003 do 2014 godine). Rajnfeld je član Moderata i trenutno je veliki protivnik ulaska Moderata u Vladu Švedske uz pomoć Švedskih demokrata¹⁵

Ono što je delovalo kao lak zadatak za Moderate, ponovni dolazak na čelo Vlade Švedske, sada je nemoguće. U svom postu na fejsbuku od 14. oktobra (videti sliku na str 7.), predsednik Moderata do detalja opisuje proces pregovora i razgovora sa svim liderima članovima Alijanse, ali i sa predsednikom Socijaldemokrata Stefanom Lovenom, i ostalim liderima takozvane crvene koalcije.
Predsednica Centralne partije Anie Lof (Annie Lööf) i predsednik Liberala Jan Bjorklund održali su konferenciju za novinare na kojoj su pozvali lidere Alijanse na ponovni susret u utorak 9. oktobra, ali taj sastanak nije doneo rešenje.

Stefan Loven predsednik najjače političke partije Socijaldemokrata sada ponovo ima mogućnost da formira Vladu, ali nije jasno da li će uspeti, s obzirom na to da su Centralna partija i Liberali rekli da ne žele ni sa Socijaldemokratama da formiraju vladu.

Postoji i treća mogućnost, koja je za sada samo u teoriji, a to je da Anie Lof dobije mogućnost da formira Vladu sa Zelenom partijom i Levom partijom koje su sada u koaliciji sa Socijaldemokratama, i Liberalima, što bi činilo ukupno 95 poslanika, to jest 80 poslanika manje od potrebnog broja – 175 za većinu u parlamentu, a da ih deo Socijaldemokrata i deo Moderata podržavaju u parlamentu, ali ne ulaze u Vladu.


Redovni izbori za Švedski Parlamet, Skupštine lokalnih samouprava ili Regionalne parlamente, održavaju se uvek tokom druge nedelje septembra – u nedelju, na svake četiri godine.
Vanredni izbori za Parlament Švedske se sprovode u slučaju kada Parlament donese odluku za to, ali njihovo održavanje ne remeti zacrtani period za održavanje izbora. U principu važe ista pravila kao i kod redovnih izbora za Parlamet, ali je vreme određeno za kampanju i glasanje kraće. Vanredni izbori se po Ustavu sprovode tri meseca nakon dana kada se za to donese odluka.
Vanredni izbori se raspisuju kada najmanje dve trećine poslanika glasa za takvu odluku, kada dođe do pada Vlade ili ukoliko nije moguće formirati Vladu Švedske. Ukoliko ni Stefan Loven, kome je 15. oktobra dat mandat da pokuša da formira Vladu ne uspe, predsednik Parlamenta će ponuditi sledećem kandidatu mogućnost za formiranje Vlade. Ulf Kristerson, ukoliko uspe da razgovorima dođe do novog dogovora da formira Vladu, može da traži novi mandat od predsednika Parlamenta. Odluka o raspisivanju vanrednih izbora može da se donese najranije šest meseci nakon redovnih izbora. U dvadesetom veku, samo jednom su održani vanredni izbori u Švedskoj i to 1958. godine. U dvadeset prvom veku, 3. decembra 2014. godine, tadašnji premijer Stefan Loven poslao je poruku da će organizovati vanredne izbore 22. marta 2015. godine ukoliko njegova Vlada ne bude mogla da izglasa budžet. Odluka o zakazivanju vanrednih izbora trebalo je da bude usvojena u Parlamentu 29. decembra 2014. godine, ali je 27. decembra došlo do dogovora Vlade Švedske i partija članica Alijanse – takozvani Decembarski dogovor – Decemberöverenskommelsen, koji je omogućio izglasavanje budžeta i opstanak Vlade Stefana Lovena. Švedske demokrate su tada u Parlamentu rekle da će podneti inicijativu za izglasavanje nepoverenja vladi, ali se to nije desilo. Ukoliko i dođe do ponovljenih izbora, to će biti prvi takvi izbori u Švedskoj u poslednjih 60 godina.

FINSKA

Aleksander Stab¹⁶ ¹⁷ (iz Nacionalne koalicione partije – Kokoomus, jedna od tri vladajuće stranke u Finskoj), trenutno potpredsednik Evropske investicione banke, na konferenciji za novinare u Evropskom parlamentu, početkom oktobra, potvrdio je da je započeo kampanju unutar grupe EPP  (Evropskih narodnih partija, trenutno najveće grupe u Evropskom parlamentu) za poziciju predsednika Evropske komisije (naslednika Žan-Klod Junkera) nakon Evropskih izbora zakazanih za maj 2019. godine. (prim.aut.: treba napomenuti da je i nemački političar Manfred Veber, lider grupe EPP u Evropskom parlamentu, takođe izneo želju da bude predsednik Evropske komisije u narednom mandatu. Veber je iz Bavarskog CSU, sestriske partije CDU Angele Merkel. Ko će ispred EPP-a biti kandidat ostaje da se vidi na zakazanim unutarstranačkim izborima za vodećeg kandidata (Spitzenkandidat) koji će se održati tokom susreta EPP-a u Hesinkiju 7. i 8. novembra)¹⁸ .

Aleksander je izjavio da će se on uključiti u trku ispred Finske, a prema njegovim rečima, sama kandidatura „zahteva hrabrost i odlučnost da se odbrane demokratske vrednosti Evrope, jer se te vrednosti trenutno napadaju spolja i unutar EU, ali i delimično iz EPP-a“.

„Bez vrednosti, nećemo ostati ništa“, rekao je Stab. „Ako bih morao u jednoj reči da kažem zašto sam se kandidovao, to su vrednosti. Čvrsto verujem u evropske vrednosti, ljudska i osnovna prava, jednakost, toleranciju, vladavinu prava, liberlanu demokratiju, i bojim se da su ugrožene.“, izjavio je Aleksander Stab.
U intervjuu¹⁹ , bivši premijer Finske Stab, pored razloga za svoju kandidaturu ispred Evropske narodne partije, osvrnuo i na „crvene linije“ za saradnju sa drugim akterima i oblasti koje smatra najvažnijim za sledeći mandat EK.
Na pitanje novinara o „koketiranju“ svog protivkandidata Manfreda Vebera sa Mateom Salvinijem i Viktorom Orbanom, Stab je naglasio da on to pitanje posmatra dvojako.

„S jedne strane je pitanje za šta se Evrpopska narodna partija (EPP) zalaže. Ako se ne držite vrednosti i pravila EPP, trebalo bi da budete izvan nje. Idite i bavite se nečim drugim“, rekao je Stab.
„S druge strane se postavlja pitanje šta raditi nakon izbora. Ovde smatram da treba da budemo realisični. Istina je da ćemo verovatno imati nejasne rezultate. Javljaju se populisti i s leva i s desna. Naravno da bih voleo da vidim jaku koaliciju centra sastavljenu od mejnstrim, proevropskih partija.“

Stab je naveo primer koalicione vlade koja je u Finskoj obrazovana između partija desnog centra i Stranke Finaca, desne populističke partije, nakon čega se potonja podelila (pri.aut. 2017. godine nastala Plava Reforma, pogledati prehodne preglede).

„Takve stvari se dešavaju kada dođete na vlast. Da li to znači da treba da prigrlimo sve populiste dok se ne raspadnu, kao u Finskoj? Odgovor je negativan, ne postoje laka rešenja. Moramo da shvatimo populizam ozbiljno, ali to ne znači da treba da ga dovodimo u EPP, naprotiv“, objasnio je on.

Upitan da oceni ulogu koju će predsednik Francuske Emanuel Makron igrati u kampanji, Stab je ostao na distanci. „Mislim da on ima puno dobrih ideja. Očigledno, ne slažem se sa svima. Ali, znate, ako želi da postane deo EPP, više je nego dobrodošao“.

Ocenjujući rad Junkerove komisije, Stab je rekao da je ona dobro odgovorila na brojne izazove tokom svog mandata: krizu evra, migrantsku krizu, Bregzit, izbor Donalda Trampa. Međutim, takođe je i naglasio okretanje novim oblastima za vreme Komisije koju bi on potencijalno vodio.

„Volim da se šalim zbog činjenice da Žan Klod Junker ima stari Nokia telefon, ali vrlo ga poštujem zbog toga. Ja imam ajfon i trudim se da ne izgubim korak sa svime što se dešava, pošto imam dvoje dece, od 17 i 14 godina, oni se staraju o tome da ostanem na nivou promena koje se dešavaju. Verovatno bih radio stvari malo drugačije.“

Nacionalna koaliciona partija (Kokoomus) je politička partija desnog centra u Finskoj koja se smatra liberalnom i konzervativnom. Osnovana 1918. godine, Nacionalna koaliciona partija je jedna od tri najveće stranke u Finskoj, zajedno sa Socijaldemokratskom partijom i Partijom Centra. Trenutno, Nacionalna koaliciona partija je jedna od tri vladajuće stranke u Finskoj, na poslednjim izborima (2015) osvojila je 18.2% člasova ili 38 mesta u parlamentu (od 200 mesta ukupno; druge dve političke partije sa kojima je na vlastu u Finskoj su Partija centra sa 48 mesta u parlamentu i Plava Reforma sa 18 poslanika). Na izborima 2011. godine Nacionalna koaliciona partija osvojila je najveći broj glasova i 44 mesta u Parlamentu Finske, ali je na izborima 2015. godine izgubila podršku.
Nacionalna koaliciona partija zasniva svoju politiku na „slobodi, odgovornosti i demokratiji, jednakim mogućnostima i obrazovanju“ i podržava multikulturalizam i gej prava. Ona je pro-NATO (iako Finska nije članica NATO) i proevropska partija, kao i članica EPPa.

Kai-Joran Aleksander Stab (Cai-Göran Alexander Stubb), rođen je 1. aprila 1968.godine u mešovitom braku, šveđana i finkinje, govori finski i švedski jezik na maternjem nivou, kao i engleski, nemački i francuski na vrlo visokom nivou. Finksi je političar koji je bio premijer Finske od juna 2014. do maja 2015. godine, pre toga Ministar finansija, predsednik Nacionalne koalicione partije od juna 2014 do juna 2016 godine, Ministar spoljnih poslova i Ministar za evropske poslove i privredu.
Izabran je u Evropski parlament 2004. godine kao član Nacionalne koalicione partije.

Na izborima održanim u aprilu 2015. godine, Nacionalna koaliciona partija, koju je tada predvodio Stab izgubila je status najveće stranke u parlamentu Finske. 2015. godine nakon pregovora o koaliciji između pobedničkih partija, Stab je 29. maja 2015. imenovan za ministra finansija od strane novoizabranog premijera Juha Sipila.
11. juna 2016. godine Stab je smenjen sa mesta predsednika stranke, a na njeno čelo izabran je Peteri Orpo (Petteri Orpo, trenutni ministar finansija) . Nakon odlaska sa čela partije, Stab je nastavio da bude poslanik do juna 2017. kada je izabran za potpredsednika Evropske investicione banke, nakon što je prethodni predstavnik iz Finske Jan Vapavuori napustio to mesto.
Od 1999. do 2001. godine, Stab je bio istraživač u predstavništvu Finske pri Evropskoj uniji u Briselu i član delegacije Finske vlade u međuvladinim pregovorima tokom sklapanja Ugovora iz Nice²° . 2000. godine postao je profesor na Evropa Koledžu. 2001. godine, postao je savetnik predsednika Evropske komisije (tada Romano Prodi) i član radne grupe Komisije za Evropsku konvenciju. 2003. godine vratio se u predstavništvo Finske pri EU i tada kao specijalni ekspert za međuvladine pregovore učestvuje u pisanju Evropskog ustava. Nakon završetka rada u EU, 2004. godine, bio je kandidat Nacionalne koalicione partije za izbore u Evropski parlament.
Oženjen je britanskom advokaticom i imaju dvoje dece, devojčicu i sina.
Stab je izuzetan sportista, redovno se takmiči na maratonima i triatlonima, a završio je i Trijatlon „Gvozdeni čovek“²¹ – 2012. godine na triatlonu „Gvozdeni čovek“ bio je deo finske ekipe, 2013. godine na trijatlonu „Gvozdeni čovek“ u Švedskoj, u Kalmaru, njegovo vreme bilo je 9: 55’47 sekundi. Na Berlinkom maratonu 2014. godine istrčao je svoj lični rekord – 3:11:24 sekundi.

ISLAND

Ove godine, zabeležen je najveći broj angažovanja zamenskih poslanika²² na zasedanju Islandskog parlamenta – angažovani su 57 puta. Tokom 2011. godine broj zamenskih poslanika koji su pozivani na sednice parlamenta bio je 23. Prosečna cena za nedenju dana zasedanja, za plaćanje zamenskih poslanika, je 402.000 ISK (2978 Eura), a do sada je, samo u 2018. godini isplaćeno skoro 23 miliona ISK (170,386 Eura) za zamenske poslanike. Do kraja godine ostalo je još dva meseca zasedanja Islandskog parlamenta i pretpostavlja se da će ova brojka porasti.

Iz Parlamenta Islanda dostavili su i troškove za plaćanje poslanika u Parlamentu u poslednjih sedam godina rada parlamenta, od 2011. do 2018. godine, a ukupna cifra je 166 miliona islandskih kruna (1,229,742 Eura) 

(prim.aut.: Alting je naziv za Islandski parlament, inače najstariji parlament na svetu. On je osnovan 930. godine na području današnjeg Nacionalnog parka Tingvelir, oko 45 km od sadašnjeg glavnog grada, gde su se u prvo vreme održavala zasedanja, koja su slušale, i kasnije prepričavale, osobe posebno zadužene za taj posao. Na osnovu njihovog sećanja napisan je i prvi ustav Islanda. Svi slobodni ljudi (muškarci i žene) mogli su da prisustvuju skupovima koji su obično bili glavni društveni događaj godine i privlačili su veliki broj farmera i njihovih porodica, lica uključenih u sporove koje je trebalo rešiti, trgovce, zanatlije, pripovedače i putnike namernike. Oni koji su prisustvovali skupu živeli u privremenim kampovima (búðir) tokom trajanja skupštine. Centar okupljanja bio je Logberg, ili „zakonski kamen/breg“, kamen na kome je Zakonodavac (lögsögumaður) zauzimao mesto predsedavajućeg skupa/skupštine.

Danas, jednodomni Parlament Islanda ima 63 direktno izabrana poslanika. Za izbor poslanika primenjuje se proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim partijskim listama, a mandati se rapodeljuju primenom D’Ontovog sistema najvećeg količnika. Zamenici poslanika se biraju istovremeno kada i poslanici. Slobodna poslanička mesta koja se javljaju između opštih izbora popunjavaju zamenici poslanika, po redosledu na partijskoj listi koja je u pitanju. Zamenik člana parlamenta bira se istovremeno kada i član parlamenta. U slučaju da član parlamenta podnese ostavku, njegov zamenik dobija njegov mandat, odnosno postaje član parlamenta.

Ova praksa se u evropskim državama koristi u Austriji, Danskoj, Norveškoj, Rumuniji, Slovačkoj, Češkoj, Francuskoj, Švedskoj, Španiji i na Islandu. ²³


[1] https://cphpost.dk/news/government-launches-huge-climate-proposal.html
[2] https://www.regeringen.dk/nyheder/miljoe-og-klimaudspil/
[3] https://cphpost.dk/news/government-gives-local-police-a-significant-boost.html
[4] https://www.justitsministeriet.dk/sites/default/files/media/Pressemeddelelser/pdf/2018/udspil_naerhed_og_tryghed.pdf
[5] https://www.nrk.no/nyheter/nato-oving-_trident-juncture_-1.14080194
[6] https://www.nrk.no/trondelag/hangarskip-blir-med-i-megaovelse-i-norge-1.14241029
[7] https://www.nrk.no/norge/varsler-omkamp-om-regjeringsavstemning-pa-krf-landsmotet-1.14247475
[8] https://www.nrk.no/norge/hareide-fikk-gjennomslag-for-voteringsorden-1.14246889
[9] https://www.alliansen.se/
[10] https://www.riksdagen.se/sv/valet-2018/
[11] https://www.riksdagen.se/sv/press/pressmeddelanden/2018/okt/15/talmannen-ger-sonderingsuppdrag-till-stefan-lofven-s/
[12] https://www.aftonbladet.seyheter/samhalle/a/4dwzzg/alliansen-i-storbrak-om-facebook-inlagg/n
[13] https://www.expressen.se/nyheter/val-2018/jan-bjorklunds-svar-pa-kristerssons-ultimatum/
[14] https://www.aftonbladet.se/nyheter/samhalle/a/4dwzzg/alliansen-i-storbrak-om-facebook-inlagg
[15] https://www.folkbladet.se/bloggar/widardirekt/fredrik-reinfeldt-borde-ta-risken/?blog=2518025&entry=9829184
[16] https://www.helsinkitimes.fi/finland/finland-news/politics/15861-stubb-throws-hat-in-ring-to-become-president-of-european-commission.html
[17] https://www.reuters.com/article/us-eu-election/former-finland-premier-stubb-bids-to-be-eu-chief-executive-idUSKCN1MC1UP
[18] https://helsinki2018.epp.eu/
[19] https://www.euractiv.com/section/eu-elections-2019/interview/stubb-europe-is-a-rational-choice-but-it-needs-to-feel-good/
[20] https://www.europarl.europa.eu/about-parliament/en/in-the-past/the-parliament-and-the-treaties/treaty-of-nice
[21] An Ironman Triathlon – 3.86 km plivanja, 180.25 km vožnje bicikla i maraton 42.20 km, tim redosledom, bez pravljenja pauza.
[22] https://www.mbl.is/frettir/innlent/2018/10/20/varathingmennirnir_kosta_tugi_milljona/
[23] Narodna Skupština Republike Srbije, Biblioteka, istraživanje br. 17/IP od 10.05.2018.