fbpx

Nordijske zemlje – pregled 01.11. – 15.11.2018.

19/11/2018
Autor :
Analize/Geopolitika

DANSKA

Norveški državljanin, uhapšen je u Švedskoj zbog navodnog planiranja terorističkog napada u Danskoj – izručen je Danskoj početkom novembra meseca, a događaj zbog kojeg je norveški državljanin iranskog porekla uhapšen desio se 29. septembra, kada je Danska zatvorila sve putne pravce ka Švedskoj i Nemačkoj, uključujući i most Oresund, a blokirana je i centralna stanica u Kopenhagenu. ¹ ²

Norveški državljanin iranskog porekla, čije ime se zbog zaštite podataka ne navodi, izručen je Danskoj, jer se veruje da je pokušao da ubije lidera danskog ogranka Borbenog arapskog pokreta za oslobađanje Ahvaza (Arab Struggle Movement for the Liberation of Ahvaz (ASMLA)). Osumnjičeni je odbacio optužbe, ali će ostati u zatvoru tokom novembra meseca, dok traje sudski postupak, saopšteno je iz Danske obaveštajne službe (Fin Borh Andersen, šef službe).

Danska, na ovom slučaju blisko sarađuje sa Švedskom³ i Norveškom. Navedeno je da je osumnjičeni viđen kako snima stanove članova Borbenog arapskog pokreta za oslobođenje Ahvaza u Ringštedu, šezdesetak kilometara od Kopenhagena. Akcija 29. septembra pokrenuta je jer je uočen napušten auto, sa švedskim tablicama, za koji se zna da je koristio optuženi, a koji se nalazio blizu mesta stanovanja jednog od članova pokreta.

Iran je optužio ASMLA za teroristički napad na vojnu paradu u Ahvazu 22. septembra, kada je poginulo 25 osoba, a povređeno 53 osobe, ali je pokret odbacio odgovornost. Teheran je odmah potom, u septembru optužio Dansku, Holandiju i Veliku Britaniju za pružanje utočišta članovima te „terorističke organizacije“. Odmah posle napada, zvanični Teheran je pozvao ambasadore ove tri zemlje na razgovor i tražio od njih da izruče osobe iz ASMLA organizacije koje se nalaze na njihovm tlu. (prim.aut. Tokom oktobra meseca jedan broj država, članica EU, optuživale su Iran za terorističke aktivnosti na njihovom tlu. Početkom oktobra, i zvanični Pariz je saopštio da ima saznanja da iransko ministarstvo koje prati rad obaveštajne službe stoji iza napada u Parizu, tokom juna meseca, na skup koji je organizovala opoziciona iranska organzacija MEK – The Mujahedin-e-Khalq. Gosti na tom skupu bili su i visoki zvaničnici SAD, uključujući i Rudija Đulijanija, jednog od pravnih zastupnika Donalda Trampa. Takođe, u tekstu koji je objavio Gardijan, spominje se i da su belgijske vlasti rekle da će iranski diplomata Asadolah Asadi (Assadollah Assadi) biti izručen iz Nemačke u Belgiju zbog saznanja da je planirao napad na ASMLA; kao i bračni par, građani Belgije iranskog porekla koji su uhapšeni u Woluwe-Saint-Pierre, koji se nalazi blizu EU institucija u Briselu jer je u njihovom autu pronađeno 500 grama TATP eksploziva i detonator.)

Šef danske diplomatije Anders Samuelsen je okarakterisao tvrdnju Irana, da je zaštitnik zločinaca i terorističke organizacije, kao „potpuno neprihvatljivu“. Samuelsen je izjavio da je iranskom ambasadoru u Kopenhagenu Mortezi Moradijanu „kristalno jasno“ dato do znanja da je „ozbiljnost situacije teško opisati“. Danska je
krajem oktobra opozvala svog ambasadora iz Teherana i zatražila reakciju i ostalih članica EU i tražila uvođenje novih sankcija Iranu zbog ovog događaja. Danska je o ovom događaju razgovarala i sa Državnim sekretarom SAD Majkom Pompeom kao i sa Britanskom premijerkom Terezom Mej, a i Nordijski savet (Održan je sastanak ministara spoljnih poslova Nordijskih zemalja) je objavio saopštenje u kojem se jasno osuđuju događaji u Danskoj i izražava odlučnost da sve nordijske zemlje podržavaju jedna drugu.
Petog novembra zvanični Iran je odbio svaku umešanost u navodne događaje u Danskoj i optužio izraelski Mosad da stoji iza ovakvih navoda. Ministar spoljnih poslova Irana Javad Zarif takođe je izjavio da iranski ambasador nije izbačen iz Danske.¹°

 

Prim.aut.: Tokom 2015. Iranski nuklearni program potpisale su zemlje: SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina, Rusija i Nemačka. Sporazum je, između ostalog, postignut zbog godina napetosti među susedima Irana koji su tvrdili da ova država razvija program izrade nuklearnog oružja, dok je Iran tvrdio da je njihov program u potpunosti mirnodopski.
Po odredbama sporazuma, Iran može da održava zalihu od samo 300 kilograma nisko-obogaćenog uranijuma, dok je nekada imao i 100.000 kilograma visoko-obogaćenog uranijuma. Iran može da obogaćuje uranijum samo do 3,67 odsto, koji se može koristiti kao gorivo reaktora, što je daleko ispod 90 odsto potrebnih za proizvodnju oružja. Sporazum takođe ograničava broj centrifuga za obogaćivanje uranijuma koje Iran može da koristi i ograničava ih na stariji, sporiji model. Iran je uz to izmenio reaktor za proizvodnju „teške vode“ tako da ne može da proizvodi plutonijum, i prihvatio je da svoje postrojenje za obogaćivanje, pretvori u istraživački centar. Dao je pristup inspektorima Međunarodne agecije za atomsku energiju i uspostavio sistem koji omogućava tom telu UN da proverava i druga postrojenja. Zauzvrat, svetske sile su uklonile teške ekonomske sankcije koje su isključile Iran iz međunarodnog bankarstva i svetske trgovine naftom. To je omogućilo Iranu da kupuje komercijalne avione i sklapa druge poslove. To je takođe odmrzlo milijarde dolara koje je Iran imao u inostranstvu.
U avgustu 2018. godine predsednik SAD Donald Tramp, potpisao je ukaz o uvođenju sankcija, tri meseca od kako se Vašington jednostrano povukao iz međunarodnog sporazuma potpisanog 2015. godine. Prva faza sankcija podrazumevala je blokadu finansijskih transakcija, uvoza sirovina, kao i kaznene mere u sektorima kupovine automobila i aviona. Drugi talas sankcija, koji je stupio na snagu u novembru, pogodiće naftni i gasni sektor u Iranu kao i iransku centralnu banku. Kada se u maju 2018. SAD povukla iz sporazuma, Francuska, Nemačka i Velika Britanija rekle su da su spremne da nastave da štite Sporazum iz 2015 godine, a to isto je ponovila i visoka predstavnica Federika Mogerini. Tramp je pozvao saveznike da poštuju odluku SAD i takođe uvedu sankcije Iranu.

NORVEŠKA

U prethodnim analizama predstavljena je ideja predsednika Hrišćanske narodne partije Norveške Knut Arild Hareidea (Knut Arild Hareide). Ideja je bila da se partijsko članstvo do 2. novembra odredi o njegovom predlogu da se partijska neutralna pozicija u Parlamentu Norveške „zameni“ i da aktivno podrže Radničku partiju (koja je u opoziciji), i na taj način sruše Vladu Erne Soldberg. Čim je predlog iznet, Hrišćanska narodna partija je dobila podršku građana, koja se merila čak +2% ¹¹. U Norveškoj je nastupila kratkotrajna politička kriza, jer je bilo neizvesno da li će u novembru Norveška dobiti novu Vladu.

Međutim, partijsko članstvo je na glasanju 2. novembra odlučilo da ne podrži predlog Hareidea. Tog petka, delegati na sastanku Skupštine stranke glasali su sa 98 glasova protiv predloga Hareidea, 90 ih je glasalo „za“, a dvoje je bilo uzdržano. Ovo glasanje, ostavilo je partiju duboko podeljenom. Predsednik partije je lobirao na terenu, među članstvom da se „skrene“ u levo, na stranu takozvane crvene koalicije, dok su dva potpredsednika partije Olau Bolestad (Olaug Bollestad) i Šel Ingolf Ropstad (Kjell Ingolf Ropstad) na terenu, među članstvom lobirali da Hrišćanska narodna partija Norveške podrži plavu koaliciju koju predvodi Erna Soldberg. Na samoj sednici bilo je puno emotivnih momenata, i Hareide je u svom govoru pohvalio svoja dva potpredsednika i čestitao im na požrtvovanosti i vrednom radu u stranci, iako su lobirali protiv njegove ideje. Članovima je rekao da je izuzetno ponosan na njih, jer su dokazali da se politika ne vodi samo u Oslu i većim mestima, već na terenu, među članstvom.¹² ¹³ Iako je pre početka sastanka obećao da će podneti ostavku na mesto predsednika, ukoliko njegov predlog ne prođe, Hareide to ipak nije uradio, na insistiranje članova. Potpredsednici su takođe u svom govoru bili emotivni i poručili su članstvu da „se nadaju da je ovo poslednji sastanak na kojem se disktuju o tome da li su bliži crvenima ili plavina. Mi smo svi KrF (skraćenica na norveškom od Hrišćanska narodna partija), mi smo svi žuti“.

Tamno crvene tačke – crvena koalicija Svetlije crvene tačke – podržali bi crvenu koaliciju, ali ne bi ulazili u Vladu Svetlo plave tačke, podržavaju vladajuću koaliciju, ali ne bi ušli u Vladu Tamno plane tačke – Vladajuća koalicija Interaktivna grafika: https://www.nrk.no/norge/hareide-til-landsmotet_-_-gar-av-hvis-jeg-taper-1.14275342

13. novembra¹⁴, NRK – Norveška državna radio-televizija) objavila je na svom sajtu članak u kojem su dokumentovali promene u broju članstva Hrišćanske narodne partije, pre i posle 2. novembra 2018. godine. Naime, u članku se napominje da je partija u poslednje vreme izgubila oko 300 članova, iako je zbog svoje „nove“ politike dobila 930 novih članova, ali je posle sastanka 2. novembra, sa spiska članova „nestalo“ 1213 članova. (u originalnom tekstu se nalazi tabela sa ukupnim brojem članova po odborima).

Hrišćanska narodna partija, u proteklim danima iskoristila je veliku prisutnost u medijima i započela razgovore sa kabinetom Erne Soldberg o budućem budžetu (10. novembar 2018.) tražeći da se po prvi put posle 1996. godine poveća dečiji dodatak, kako bi se povećala snaga porodice i smanjilo siromaštvo među decom (navod iz programa stranke ¹⁵). Traže povećanje od 3200 Norveških kruna (332 Eura) na godišnjem nivou po detetu. Takođe, od Vlade traže da se povećaju davanja za obdaništa kao i primanja za učitelje. Da se jednokratne beneficije zamene roditeljskim beneficijama za one roditelje koji nisu zaposleni do 194.000 Norveških kruna za godinu dana (20.127 Eura) itd. Predlog budžeta Hrišćanske narodne partije: https://www.krf.no/globalassets/vedlegg/budsjett/2019/krfs-alternative-statsbudsjett-2019.pdf

ŠVEDSKA

Ni dva meseca nakon završenih izbora u Švedskoj, ne vidi se rešenje za formiranje Vlade. Predsednik Parlamenta Švedske Andreas Norlen (Andreas Norlén, iz partije Moderta), nakon što je po drugi put izglasavano nepoverenje Ulfu Kristersonu (prim.aut.: Ulf Kristersson, predsedniku Moderata i neformalnom lideru Alijanse – takozvane Plave koalicije, desnog centra koju čine Moderati. Hrišćanske demokrate, Liberali i Centralna partija) 14.novembra 2018. godine, dodelio je ulogu mandatara Ani Luf (Annie Lööf)¹⁶ predsednici Centralne partije.

Ani Luf je predsednica Centralne partije, partije koja je na izborima u septembru osvojila 557,500 glasova, odnosno 8.61% (prim. aut.: što je skoro za 2% više od broja glasova koje su osvojili na izborima 2014. godine kada su osvojili 370,834 glasova, to jest 6.1%), ohrabrena velikom podrškom glasača, odbila je da podrži Vladu koju bi predvodio Ulf Kristerson. Naime, Ulf Kristerson je 14. novembra, pred Parlamentom Švedske rekao da bi formirao manjinsku Vladu koju bi činili Moderati i Hrišćanske demokrate, uz podršku Švedskih demokrata (ultra-desničarska, euskeptična partija, sa najvećim uporištem na jugu Švedske). Ulf nije u toj Vladi video druge dve partije koje čine Alijansu, i to iz vrlo dobrih razloga, jer te dve partije ne bi nikad dozvolile da Švedske demokrate imaju veliki politički uticaj u švedskom društvu. Nakon glasanja, Ani Luf je rekla da je Kristersonov predlog vlade „bio žalostan razvoj događaja“, a njihovu poziciju podržala je i Liberalna partija koju predvodi Jan Bjorklund (Jan Björklund). Možda čudno, ali po rečima sva četiri predsednika politčkih partija koje čine Alijansu, ova koalicija još uvek postoji.

Prilikom glasanja bilo je 195 glasova protiv predloga Ulfa Kristersona, i 154 glasa za predlog lidera Moderata (od 350). Švedske demokrate su glasale „za“, a njihov predsednik Džimi Okerson (Jimmie Åkesson) je nakon glasanja izjavio da je potrebno da se poštuje i volja građana koji su glasali na izborima: „Preko milion građana je gasalo za Švedske demokrate, jedan milion ljudi želi da Švedske demokrate imaju uticaj“.

Predsednik za sada najveće političke partije u Švedskoj, Socijaldemokratske partije Stefan Loven¹⁷ (Stefan Löfven, premijer u prethodnom sazivu, i predsednik Socijaldemokratske partije) izjavio je da bi voleo da Ani Luf bude sledeći mandatar i da pokuša da formira Vladu.

Agencija Ipsos¹⁸  je uradila novo istraživanje popularnosti političkih partija u Švedskoj krajem oktobra i objavila svoja istraživanja početkom novembra, a u slučaju da razgovori oko formiranja Vlade ne uspeju ni četvrti put, i donese se odluka o ponavljanju izbora. Na osnovu istraživanja, ne bi došlo do većih promena, odnosno, odnos snaga bi donekle ostao isti – Crvena koalicija bi bila u blagom porastu, možda za jedno mesto u parlamentu, dok bi Plava kolaicija (Alijansa) možda izgubila jedno mesto, ali bi zato Švedske demokrate dobile +1.3% više glasova. (pogledati tabelu).

ISLAND

Detetu koje je rođeno na Islandu, od roditelja koji su na Island došli sa studentskom vizom, uskraćena je boravišna dozvola, ali mu je uredno dodeljen islandski identifikacioni broj (kennitala) prilikom rođenja, i zbog toga ne može da bude deportovano. Međutim, ukoliko dete sa roditeljima napusti zemlju, u nju više neće moći da se vrati. Roditelji, majka iz Srbije i otac iz Crne Gore, razočarani su odlukom, jer je ona u suprotnosti sa informacijama koje su dobili od Direkcije za imigraciju (UTL) dok su još čekali svoje dete.

Islandske novine prate ovaj slučaj i o njemu je pisao i dnevni list „Fréttablaðið“ kao i dnevni list „Grapevine“ iz Rejkjavika, koji su kontaktirali majku Isidoru Glišić. Isidora je ispričala svoju priču, kao i priču o sinu koga su po islandskoj tradiciji nazvali Filip Ragnar Dušansson Glišić.

„Odluka iz UTL-a bila je vrlo čudna“, kaže Isidora za novine Grapevine. „Moj advokat je bio šokiran. Rekla je da u zvaničnom dokumentu nikada nije videla takvu formulaciju. Kao da impliciraju da smo mi imali dete na Islandu sa namerom da prekršimo zakon, što je vrlo zabrinjavajuće. Ona dodaje: „Iskreno bih volela da znam da li se [premijerka] Katrin Jakobsdotir slaže s takvim tekstom i odlukom, i ako to predstavlja zvaničnu politiku njene vlade“. Moj partner i ja smo na Island došli 2015. godine sa studentskom vizom, i kada sam dve godine kasnije zatrudnela kontaktirala sam imigracione vlasti. Tada mi je rečeno da prava koja imaju roditelji imaju i deca. Zakon o strancima je u međuvremenu promenjen i mi nismo bili u mogućnosti da podnesemo prijavu za spajanje porodice. Ponovo smo kontaktirali imigracione vlasti ali oni nisu odgovarali na moje e-mejl poruke. Socijalna radnica sa kojom sam bila u kontaktu kontaktirala je UTL i tada su nam konačno odgovorili, ali je njihov odgovor bio skroz drugačiji od prvobitnih odgovora koje smo dobili dok sam bila trudna. Naime, nama sada nije dozvoljeno da imamo dete na Islandu jer naše zemlje, Srbija i Crna Gora nisu zemlje EEA (Evropska ekonomska zona) i mi, na studentskoj vizi, bez boravišne dozvole, ne možemo da dobijemo dozvolu za članove porodice. U međuvremenu ne možemo puno toga da učinimo“, kaže Isidora u islandskim novinama.
Predmet je upućen Odboru za žalbe Direkcije za imigraciju Islanda. Odluka je još na čekanju.¹⁹

FINSKA

Alma Media²° je sprovela istraživanje o popularnosti političkih partija u Finskoj, tokom druge polovine oktobra meseca (12-30. oktobra), a rezultati su predstavljeni početkom novembra. U anketi je učestvovalo 1500 ispitanika (osim građana ostrva Oland).
Na onovu istraživanja, Socijaldemokratska partija Finske (SDP) dobila bi preko petine (22%) glasova ako bi parlamentarni izbori bili održani danas. Na poslednjim izborima 2015. godine osvojili su 16.5% glasova.
Skok popularnosti ove partije, mogao bi se pripisati i sporu aktuelne vlade sa sindikatima u vezi sa novim predlogom Zakona o radu (prim.aut.: videti prethodnu analizu/analize).

Nacionalna koaliciona partija (skraćeno Kok) osvojila bi 19.9% (što je za 1% više u odnosu na broj osvojenih glasova na izbrima 2015. godine, ali je to zapravo loš rezultat jer su tokom prošle godine istraživnja pokazivala da imaju podršku veću od 21%)
Veliki sporovi između sindikata i vlade još uvek imaju značajan uticaj na Partiju Centra (premijer Juha Sipila je iz ove partije) koja je zabeležila porast popularnosti za 0,1 procentna poena na 15,2 odsto (na izborima 2015. osvojili su 21.1%.)
Izbori za Finski parlament održaće se 14. aprila 2019. godine.


Alekander Stab²¹ (Nacionalna centralna partija; videti prethodne analize sa biografijom), potpredsednik Evropske investicione banke (EIB), čestitao je Manfredu Veberu nakon što je nemački kandidat izabran za glavnog kandidata Evropske narodne stranke (EPP) u Helsinkiju u četvrtak, 8. novembra.

Alekander Stab (NCP, nekadašnji premijer Finske), nagovestio je mogućnost povratka u evropsku politiku jer je, kako sam kaže „uvideo da su ljudi pozitivno i snažno reagovali na moju borbu za odbranu vrednosti“.


Lideri Socijaldemokratek partije Finske, Leve alijanse (skraćeno VAS) i Švedske narodne partije Finske (skraćeno SPP) podržavaju odluku da se u Finskoj uvede treći rod²².
Pet od devet parlamentarnih političkih partija u finskom parlamentu kažu da podržavaju zakonske promene koje bi omogućile zakonsko priznavanje ne-binarnog roda.

Ukoliko se dozvole ovakve promene, moralo bi doći do izmene Zakon o Sistemu podataka o stanovništvu, kao i u Službi za registar stanovništva. Prema sadašnjem sistemu, u ličnom broju, koji dobije svaka osoba koja se rodi u Finskoj, iza poslednja četiri broja, koja prate datum rođenja, za muški rod se dodeljuje neparan broj, a za žensku osobu paran broj.

Pored SDP-a, VAS-a i SPP-a (opozicione partije), ovakvu odluku spremna je da prihvati i Centralna partija Finske (skraćeno: KESK), kao i Finska partija.
Sa druge strane vladajuće Nacionalna koaliciona partija i Plava reforma zajedno sa Hrišćanskim demokrtama odbijaju ovakvu mogućnost.

Pravno priznavanje trećeg pola u Finskoj bi značilo da bi rodna odrednica u službenim registrima ličnih podataka, kao i na ličnoj karti mogla da bude označena kao „drugi“, pored do sada postojećih „muški“ ili „ženski“ rod.

Videti dodatak:

Prim.aut.:
Treći rod ili treći pol se odnosi na kategoriju ljudi koji nisu ni potpuno žene, niti potpuno muškarci. To je rodni identitet koji je odvojen i od ‘muškog’ i od ‘ženskog’, koji se može smatrati ‘među-polom’ (androginim polom) ili neutalnim, srednjim rodom.

Premda savremene konotacije često mešaju ‘treći rod’ sa hermaforditizmom, biološki hermafroditi čine veoma mali procenat osoba traćeg roda. Govoreno biološkim jezikom, hermafrodit je osoba koja ima i muške i ženske polne organe. Međutim, rodni identitet je psihološka i društvena, kao i fizička, kategorija, čime se objašnjava činjenica da su osobe koje se smatraju trećim rodom fizički najčešće ili muškog ili ženskog pola, a retko oba.

Dok je antička Grčka podržavala i podrazumevala postojanje trećeg pola, dajući im čak i bogolike karakteristike, u savremenom svetu njihovo postojanje nije prihvaćeno. Identiteti osoba trećeg roda, premda mnogo više stigmatizovani nego ranije, i dalje postoje u nezapadnjačkom modernom svetu. Među njima su Hidžre u Indiji i Pakistanu koje su dobile zvanični identitet, Fa’afafine u Polineziji i Virdžine na Balkanu, a termin treći rod koriste mnoge ove grupe da opišu sebe.

Hidžre u Indiji su verovatno najpoznatije osobe trećeg roda u modernom svetu. Zdravstvena organizacija sa sedištem u Mumbaiju, The Humsafer Trust procenjuje da u Indiji postoji između 5 i 6 miliona hidžri. U različitim delovima poznate su kao Aravani/Aruvani ili Jogapa. Često se ovaj termin (pogrešno) prevodi kao evnuh. Oni/e mogu biti ili interseksualne ili biološki muške osobe, koje nose žensku odeću i sebe ne smatraju ni muškarcima ni ženama. Pokret hidžri je imao kampanju za priznavanje zakonskog statusa osoba trećeg roda i 2005 godine. formulari za izdavanje pasoša u Indiji su promenjeni tako da uključuju tri opcije za pol: M, F i E (za muškarac, žena i evnuh). Novembra, 2009. godine indijske vlasti su se složile da omoguće upisivanje treće opcije u identifikacione karte za glasanje u toku izbora. Osim muškog i ženskog pola bilo je moguće zaokruziti i O za other (drugo).

Od 2013. godine u Nemačkoj je omogućeno roditeljima da ne popune polje u kojem se navodi pol njihove dece. Ovo je prvi put da Zakon Evropske države priznaje da postoje ljudska bića koja nisu ni muško ni žensko ili da su oboje.
Vlada Nemačke je usvojila dokument (avgust 2018., pretpostavlja se da oko 80,000 do 120,000 ljudu u Nemačkoj se izjašnjava kao treći pol) koji predviđa uvođenje pojma „treći pol“ u izvodu iz matične knjige rođenih neke osobe. Tako je Nemačka postala prva država u Evropi u priznavanju interseksualnih osoba. Nemačka odluka zasniva se na izveštaju Etičkog veća, nezavisnog tela stručnjaka iz 2012. godine, koje je zaključilo da osobe sa razlikama u polnom razvoju pate zbog društvenog neznanja i manjka poštovanja u medicinskoj profesiji.
Grupa aktivista „treća opcija“ (Dritte Option), koja se zalagala za opciju trećeg pola, napisala je na Tviteru da je potpuno oduševljena ovom odlukom za koju je navela da se „graniči s malom revolucijom“.
U nemačkom jeziku koriste se i posebne zamenice, kao što su ze, sie, hir, a u Švedskoj je uvedena zvanična zamenica za njih – hen.


[1] https://www.abc.net.au/news/2018-09-29/denmark-shuts-links-to-sweden-and-germany-as-police-hunt-car/10319620

[2] https://www.euronews.com/2018/10/30/denmark-accuses-iran-of-plotting-activist-s-murder

[3] https://www.svt.se/nyheter/lokalt/skane/dansk-polis-om-jatteinsatsen

[4] https://www.aftenbladet.no/utenriks/i/MgGbaR/Norsk-iraner-fengslet-for-attentatplaner-i-Danmark

[5] https://www.thelocal.dk/20180924/danish-ambassador-met-with-iranian-officials-after-attack

[6] https://www.theguardian.com/world/2018/oct/02/france-blames-iran-for-foiled-bomb-attack-near-paris

[7] https://www.theguardian.com/world/2018/oct/30/denmark-says-foiled-iranian-plot-kill-opposition-activist

[8] https://sputniknews.com/europe/201811061069568437-usa-denmark-iran-assassination-plot/

[9] http://um.dk/en/news/newsdisplaypage/?newsid=f8601d45-2300-4ae5-b202-95af6219a541

[10] https://www.presstv.com/Detail/2018/11/05/579167/Zarif-Mossad-Iran-Denmark-assassination

[11] https://www.dagbladet.no/nyheter/krf-nesten-dobbelt-sa-store-pa-ny-meningsmaling/70304095

[12] https://www.nrk.no/norge/landsmotet-har-talt_-krf-vil-inn-i-solberg-regjeringen-1.14276984

[13] https://www.nrk.no/nyheter/krfs-veivalg-1.12282551

[14] https://www.nrk.no/rogaland/krf-har-mistet-flere-hundre-medlemmer-1.14291140

[15] https://www.krf.no/

[16] https://www.dn.se/webb-tv/klipp/nyheter/annie-loof-c-ny-sonderingsperson/

[17] https://samnytt.se/lofven-vill-att-annie-loof-ska-bli-sonderingsperson/

[18] https://www.ipsos.com/sites/default/files/ct/news/documents/2018-11/dn_ipsos_valjarbarometer_oktober.pdf

[19] https://grapevine.is/news/2018/11/06/child-born-in-iceland-denied-residence-permit/

[20] https://www.uusisuomi.fi/kotimaa/263415-alma-kannatusmittaus-sdp-jatkaa-suurimpana-vihreille-uutta-toivoa

[21] https://www.uusisuomi.fi/kotimaa/264096-palaako-stubb-vaalikentille-luulin-ihan-oikeasti-etta-politiikka-taakse-jaanytta