fbpx

Marko Zani – politički profil italijanskog evroparlamentarca

07/11/2018
Autor :
Analize/Biografije

Vispren, skroman, nenametljiv, odlučan, ozbiljan … samo su neke od kvalifikacija, pa i epiteta putem kojih politički saradnici i protivnici opisuju profil mladog i perspektivnog italijanskog političara i poslanika u Evropskom parlamentu, Marka Zanija (Marco Zanni). Sa druge strane, Zanijevom mentalnom sklopu, njegovi kritičari, ozbiljno zameraju sklonost prema nekonzistentnim pravcima političkog delovanja, koje bi pojedini analitičari mogli da determinišu, kao model prisustva neophodne „pragmatičke svesti“ u „filigranski“ definisanoj sposobnosti jednog obrazovanog čoveka da razume potrebe biračkog tela u svojoj izbornoj jedinici, ali i interese „državne“ i „naddržavne“ politike koje zastupa.

Poseban specifikum Zanijevog političkog profila sastoji se i u postojanju svojevsrne simbiotičke relacije između ta dva „pragmatička kapaciteta“ u profesionalnom i mentalnom sklopu ličnosti navedenog političara. Na samom početku ovog izlaganja, izrazili smo uverenje da je Marko Zani izuzetno perspektivan političar, a dato uverenje o političko-profesionalnom potencijalu pomenutog „evroparlamentarca“ dele mnogi ugledni i iskusni akademski i politički mislioci našeg doba u Italiji, ali uopšte i u Evropskoj uniji, pa i u Srbiji.


Biografija i obrazovanje Marka Zanija


Marko Zani rođen je u malom naselju Lovere (5194 stanovnika prema statističkim podacima iz 2017. godine), koje istovremeno predstavlja opštinu-komunu u Okrugu Bergamo, tj. administrativnoj jedinici Lombardije, odnosno jednom od dvadeset italijanskih regiona. Zanijevi roditelji i danas žive u Lovereu.
Nakon završene osnovne škole u svom rodnom mestu, jula 2005. godine, završio je i srednjoškolski Licej u Lovereu, odnosno Klasičnu gimnaziju „Decio Ćeleri“ (Liceo Decio Celeri), gde je pokazao zapažene rezultate iz nastavnih predmeta: umetnost, društvene i humanističke nauke, te sport. Na opisani način stekao je maturalnu diplomu pomenutog liceja, čime je uspešno okončao srednjoškolski obrazovni proces.

U periodu od 2005. godine do 2008. godine, studije je nastavio u okviru akademskog angažmana na prestižnom Poslovnom univerzitetu „Luiđi Bokoni“ (Luigi Bocconi) u Milanu, gde je iz programskog nastavnog domena ekonomije, kao svoje izborne studijske sfere, stekao diplomu iz oblasti poslovnog upravljanja. Zapravo, u opisanom periodu Zani se u potpunosti posvetio studijskim istraživanjima iz oblasti ekonomskih nauka.

Nakon završeniih osnovnih studija na Bokoni univerzitetu u Milanu, Zani je krajem 2008. godine upisao postdiplomske studije na čuvenom Obrazovnom institutu ESADE (ESADE – Escola Superior d’Administració i Direcció d’Empreses) u Barseloni, čija profesionalna delatnost funkcioniše u okviru strateškog partnerstva sa Univerzitetom Ramon Lul (Universitat Ramon Llull). Institut ESADE je, zapravo privatna rimokatolička jezuitska obrazovno-prosvetna ustanova, u kojoj je Zani u naredne dve godine pohađao diplomske akademske studije u okviru njene Poslovne škole. Upravo, u datoj ustanovi stekao je akademsku diplomu mastera iz oblasti međunarodnog menadžmenta u novembru 2010. godine.
U toku studija na Bokoni univerzitetu, kao i na Institutu ESADE, Marko Zani objavio je nekoliko zapaženih članaka, naučnih radova i naučno-istraživačkih studija iz oblasti makroekonomskih teorija i bankarskog sistema u savremenom dobu i to u veoma istaknutim dnevnim i periodičnim časopisima i portalima na Internetu, poput „Njujork tajmsa“ (The New York Times), „Makropolisa“ (MacroPolis), „Ajriš ekonomi“ (The Irish Economy), i drugih. Upravo, iz datih razloga, Marko Zani odlikovan je Bronzanom medaljom za zasluge Italijanskoj republici, 2006. godine.


Profesionalna delatnost Marka Zanija


Odmah nakon sticanja diplome mastera iz ekonomske naučne oblasti međunarodnog menadžmenta, dakle u novembru 2010. godine, Zani je zasnovao radni odnos u bankarskom sistemu, tačnije u banci Inteza Sanpaolo CIB (Intesa Sanpaolo CIB), u statusu finansijskog analitičara.

U februaru 2012. godine dobio je novi profesionalno-poslovni angažman, ponovo u okviru bankarskog sistema Inteza banke Sanpaolo, ali u statusu finansijskog analitičara u bankarskom Odeljenju za zajednička ulaganja Banke IMI (Intesa Sanpaolo’s investment bank), koja je, zapravo supsidijarni segment bankarskog konglomerata Inteza, specijalizovan za investiciono bankarstvo i tržište kapitala, odnosno hartija od vrednosti, čiji je rok dospeća preko godinu dana.

U datom periodu Zani je objavio nekoliko članaka iz oblasti istraživanja makroekonomskih projekcija kretanja tržišta kapitala u uslovima svetske ekonomske krize na globalnom nivou. Ipak, u svom analitičkom i naučno-istraživačkom radu, Zani je ostvario zapažen uspeh u oblasti bankarskog sistema, koji je na svojevrstan način „krunisan“ publikovanjem članka „Lažna i opasna mantra nezavisnosti centralne banke“, 2013. godine na veb-sajtu novinskog medija na Internetu „The Economic Collapse“.


Politička delatnost Marka Zanija


PET ZVEZDICA

Kao što je poznato, u vremenu prvih godinu dana Zanijevih studija na Institutu ESADE u Barseloni, u oktobru 2009. godine italijanska „politička pozornica“ „oplemenjena“ je pojavom „novine“ u vidu osnivanja i pokretanja aktivnosti nove političke snage, odnosno političke partije, pod imenom „Pokret 5 zvezdica“ (Movimento 5 Stelle). Osnivanje i aktivnosti Pokreta 5 zvezdica bile su inspirisane od strane italijanskog komičara i Internet-blogera Bele Griloa, a program i političko opredeljenje ove partije karakteriše zalaganje za politički sistem neposredne demokratije u Italiji, zaštite ekološke i životne sredine, kao i izraženi evroskepticizam i otpor prema angažmanu Italije u Severoatlanskom savezu-NATO. U prethodnim godinama, navedeni pokret zalagao se za izlazak Italije iz evrozone. Nije bilo mnogo političkih analitičara koji su pre desetak godina verovali u veliki politički uspeh ove partije, koja je i bez opredeljenog ideološkog programa 2018. godine postala vladajuća partija u Italiji i to u koalicionoj vladi premijera Đuzepe Kontea.

Od samog početka delovanja „Pokreta 5 zvezdica“, Marko Zani bio je zainteresovan, bolje da kažemo zaintrigiran pojavom ovog zanimljivog političkog fenomena, odnosno političke snage koja u „borbe“ za naklonost biračkog tela „ulazi“ bez bilo koje političke ideologije, zbog čega u političkom životu i nastupa sa odsustvom hijerarhijske strukture ustrojstva svoje organizacije (primenjuje principe tzv. „flat structure“). Takođe, u sistemu funkcionisanja organizacije i nastupa u političkom životu, posebno u različitim izbornim ciklusima, Pokret je prvi od italijanskih političkih partija (što je za tamošnji „politički život“ bilo krajnje atipično), „lansirao“ doktrinu predstavljanja i podrške kandidatima na izborima, „koji nisu preporučeni od uticaja bilo kojeg političkog subjekta“ (privrednih trustova, akademsko-kulturološke inteligencije, političke elite, Rimokatoličke crkve, itd).

Upravo, opisane činjenice izvršile su presudan uticaj na opredeljenje Marka Zanija da se u političkom smislu angažuje u okviru snaga Pokreta 5 zvezdica. Kao kandidat Pokreta 5 zvezdica, Marko Zani pobedio je na izborima za Evropski parlament 2014. godine u okviru italijanske evropske izborne jedinice Severozapad Italije (Circoscrizione Italia nord-occidentale) , na osnovu čega je 1. jula iste godine postao poslanik u ovom evropskom zakonodavno-predstavničkom telu i član Kluba poslanika, odnosno poslaničke grupe „Evrope slobode i demokratije“, gde je njegova tadašnja stranka bila kolektivni član.

Od izbora na mesto „evroparlamentarca“, pa sve donedavno, Zanijeva politička karijera bila je u potpunosti usmerena na parlamentarnu delatnost u „evropskim poslovima“ u Strazburu i Briselu. U skladu sa programom Pokreta 5 zvezdica, upravo u datom periodu, Zani je fokus svoje političke delatnosti usmerio na snažan otpor politici proširenja Evropske unije, a posebno na ukazivanje uzročno-posledične veze između ekonomsko-političke krize u Evropskoj uniji i platforme koju pruža Pakt o stabilnosti i razvoju, koji je trebalo dodatno da izgradi i održi stabilnost Ekonomske i monetarne unije (EMU). Marko Zani je argumentovano dokazivao da pomenuti Pakt vrši inhibitorsku ulogu u ekonomskom razvoju evropskih zemalja, te da isti funkcioniše samo u korist Nemačke i Francuske. Takođe, ukazivao je na opasnost da mehanizmi Pakta vrše negativan uticaj na budžetske sisteme država članica Evropske unije, kojima onemogućava kapacitete smanjenja javnog duga (posebno u Italiji), usled politike „štednje“, te da ti mehanizmi zapravo otklanjaju mogućnost rasta BDP za veliki deo zemalja u EU.

Od vremena Bregzita 2016. godine, Zani je ozbiljno upozoravao „briselsku administraciju“ da se Evropska unija iz opravdanih razloga suočava sa rastom „bloka evroskepticističkih agendi“ unutar svojih „entiteta“, zbog toga što evropske političke elite odbijaju da se suoče sa izazovima u njenom funkcionisanju, te na taj način ne uspevaju da deluju na probleme Starog kontinenta. Tada je predvideo rast tenzija u Evropi, iz razloga što su planovi i poslovi političkih elita iz briselske administracije doživeli potpuni krah u domenu odnosa Unije prema problemima ekonomije, imigracija i unutrašnje bezbednosti.

Prema Zanijevim svetonazorima, političke elite i populacije tzv. sektora „nove Evrope“ (Poljska, Češka, Mađarska), sa pravom kritikuju delatnost EU, iz razloga što ista niz godina svoje interese pretpostavlja volji i potrebama isključivo svojih „većih članica“, poput Nemačke i Italije, dok od date politike štetu imaju države, kao što su Grčka i Italija. Još tada, Zani je predvideo mogućnost da države „nove Evrope“ u budućnosti oforme blok unutar institucija „briselske administracije“, koji bi onda oponirao svim zajedničkim vrednostima, ali i politici Evropske unije, posebno u sferi pitanja imigracije. Prema Zaniju, opisane činjenice predstavljale su glavne razloge zbog kojih se stanovništvo evropskih zemalja i njihovi birači na izborima opredeljuju za desničarske i evroskeptične političke opcije.

Uverenje da su Pokret 5 zvezdica i njegov osnivač i lider Grilo napustili osnovne postulate svoje politike, te „izdali“ interese birača, naveli su Marka Zanija da 11. januara 2017. godine napusti stranku čiji je predstavnik bio u Evropskom parlamentu, da bi sedam dana kasnije napustio i partijski poslanički klub u pomenutom telu EU. Dan kasnije, tačnije 18. januara iste godine počeo je da nastupa kao nezavisni poslanik, koji se istog dana kada je napustio Pokret 5 zvezdica pridružio Klubu poslanika Evrope nacija i sloboda, čime je napustio dotadašnji Klub Evrope slobode i demokratije.

Optužio je Pokret 5 zvezdica da je napustio zastupanje načela neposredne demokratije, te da su njegovi lideri postali „instrumentalizovani“ segmenti italijanskog političkog estabilišmenta. Uz pomenuto, tvrdio je da je Pokret napustio „demokratičnu notu“ u svom delovanju, gde je svaka i dobronamerna kritika, jednostavno „utihnula“. Sa druge strane, Zani je izjavio da je za njega neprihvatljiv kompromis o „blagonaklonosti“ Pokreta prema evru i evrozoni, kao i izvesno ideološko-programsko „okretanje prema apokaliptičnim duhovnim doktrinama Kanose“. Takođe, zauzeo je stanovište prema kome je Grilo, zapravo političar hipokritičnog karaktera, koji ne ume da formira jasno opredeljenje prema krucijalnim izazovima sa kojima se suočava savremeni svet i njegovo društvo, kao što su: abortus, civilni brakovi, istopolne zajednice, uloga i funkcionisanje Evropske unije, pozicija evra, „migrantska kriza“, itd. Ustvari, Zani je tvrdio da je Grilo zadržao svoj „dramsko-komedijaški“ manifestacioni karakter nastupa u javnosti, dok je u profesionalnom i političkom pogledu, Pokret 5 zvezdica „otuđio od birača i naroda“.

LIGA

U datom periodu, Zani je podržao Najdžela Faraža i njegove političke svetonazore, posebno u domenu ispravnosti „puta“ Velike Britanije u njenom odnosu prema Evropskoj uniji. Svakako, nezadovoljstvo zbog određenog kursa i diskursa u politici Pokreta 5 zvezdica, opredelilo je Zanija da napusti navedenu političku organizaciju, ali je nezadovoljstvo političkim stanjem i procesima u Evropskoj uniji, ovog „evroparlamentarca“ navelo da svoje političke ciljeve i ideale potraži u čuvenoj Severnoj ligi za nezavisnost Padanije (Lega Nord per l’Indipendenza della Padania) ili skraćeno Severnoj ligi, odnosno Lega Nord, u čije redove je pristupio 15. maja 2018. godine.

Već u 2016. godini postalo je jasno da se politički stavovi Marka Zanija uveliko približavaju platformama delovanja Severne Lige, kojom praktično rukovodi aktuelni vicepremijer Italije Mateo Salvini (Matteo Salvini), generalni sekretar navedene političke asocijacije. U naredne dve godine, Zani je nekoliko puta (ne samo u nastupima u okviru rada Evropskog parlamenta) izrazio uverenje da se „približava“ trenutak potpunog urušavanja Evropske unije, pa je čak i opravdao taj sumorni i potencijalni scenario kraha ove nadnacionalne kontinentalne političke i privredne tvorevine „Stare dame“.

Uz konstataciju da evropska javnost u narednoj dekadi može da očekuje propast Unije, kao i ranije, Zani je datu mogućnost obrazložio činjenicama da se briselska administracija apsolutno ne snalazi u suočavanju sa „tri krize odjednom“: ekonomskom krizom, koja je Grčku, pa i zemlje južne Evrope dovela gotovo do „ivice ambisa“; imigracionom krizom, koja je izazvala faktičko ukidanje „Šengenskog sporazuma i njegovog prekograničnog sistema“; i bezbednosnom krizom, odnosno neadekvatnim iznalaženjem odgovora na strahovite terorističke napade islamskih fundamentalista u poznatim i velikim gradovima na Kontinentu (Pariz, Berlin, Brisel, Nica, i drugi). Zani je tada javno izjavio: „…U svakom slučaju, EU pokazuje da ne može rešiti ove probleme. Ona jednostavno nema rešenja, te se onda postavlja pitanje, zbog čega uopšte postoji?!…“ Istovremeno, objavio je i stav da je referendum o izlasku Ujedinjenog kraljevstva iz Evropske unije pružio „nadu“ italijanskom narodu da isto pravo zadrži ili zatraži za sebe, posebno u kontekstu fakticiteta da je tada blizu 50 procenata građana Italije izražavalo izuzetno visok intenzitet skepticizma prema pitanju opstanka Unije.

Od formiranja „Kontijevog kabineta“ 1. juna ove godine, odnosno „vlade promena“, kada je Severna liga, kao članica koalicione izborne liste Italijanskog desnog centra na nacionalnim izborima 4. marta 2018. godine, stupila u partnerske odnose sa Pokretom 5 zvezdica, Marko Zani zastupa mišljenje da će Italija predstavljati „neophodan most saradnje“ između Velike Britanije i Evropske unije u narednom periodu, posebno u domenu postizanja „sporazuma o prijateljskom razlazu“ između ova dva politička subjekta. Takođe, Zani ima čvrsta uverenja da i pored Bregzita, Velika Britanija i Evropska unija moraju da nastave sa tesnom saradnjom, ne samo u pogledu trgovinske politike, već i u sferi odbrane i opšte bezbednosti evropskog kontinenta.

Uz kritiku politike „otvorenih granica“ prema ilegalnim imigrantima i zahtev da „nacionalna kontrola prekograničnog kretanja“ bude okosnica funkcionisanja tog osetljivog mehanizma zaštite država Evropske unije, koja bi prema njemu trebalo da dobije i „briselsku podršku“, Marko Zani snažno podržava ideju o potrebi da zvanični Brisel obnovi dijalog i saradnju sa Ruskom federacijom, jer prema mišljenju evropskog poslanika, antiruske sankcije izgubile su svaki logični i „ekonomski smisao, pri čemu su se pretvorile u puki politički instrument, koji daleko više štete nanosi privredama i ekonomijama članica EU, nego Rusiji. Iz datog razloga, Zani tvrdi: „…Evropske zemlje suočavaju se sada sa izazovima slabog ekonomskog rasta, a sankcije utiču na veliki deo fundamentalnih sektora ekonomije članica Evropske unije, posebno u onim državama koje su imale na obostranu korist razvijenu saradnju sa Rusijom, kao što je to slučaj sa Italijom…“. Takođe, Zani se zalaže za sveobuhvatnu saradnju i formiranje zajedničkog plana odbrane između Evrope i Rusije od međunarodnog terorizma, ali i za stvaranje „zajedničkog fronta“ usmerenog prema borbi protiv ilegalne imigracije.


Poslanik u Evropskom parlamentu


Na listi Pokreta 5 zvezdica i u evropskoj izbornoj jedinici Severozapad Italije, Marko Zani pobedio je na izborima za Evropski parlament, koji su održani od 22. do 25. maja 2014. godine, kada je osvojio 16934 glasa u pomentom izbornom okrugu. Na osnovu pomenutih izbornih rezultata, u statusu jednog od 73 predstavnika Italije u EP, a u zajednici sa Ticijanom Begin, Markom Valijem i Eleonorom Evi, postao je poslanik u „strazburskom predstavništvu“ ispred liste 5 zvezdica, kao i član Kluba poslanika Evrope slobode i demokratije. U nekoliko dana, od 16. do 19. oktobra 2014. godine, Zani je bio član Kluba Nezavisni poslanici, kada je prvi put i privremeno napustio Evropu slobode i demokratije, da bi se u istu uskoro vratio.

Kao što smo ranije naglasili, Zani je u EP bio poslanik Pokreta 5 zvezdica i Evrope slobode i demokratije sve do januara 2017. godine, kada je napustio obe političke zajednice, pa je kao član Kluba poslanika Evrope nacija i sloboda, zapravo bio nezavisni poslanik sve do 15. maja ove godine, kada je postao zastupnik Severne lige.
Veoma je aktivan i izuzetno posvećen evropski poslanik sa zapaženim rezultatima u radu, pa je od 2014. godine bio ili ostao član:

Od 1. jula 2014. godine do 18. januara 2017. godine: Odbora za budžete
Od 1. jula 2014. godine do 18. januara 2017. godine: Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku
Od 14. jula 2014. godine do 14. septembra 2014. godine: Izaslanstva za odnose sa državama Mašreka
Od 14. jula 2014. godine do 4. aprila 2017. godine: Izaslanstva za odnose sa državama jugoistočne Azije i Zajednicom naroda jugoistočne Azije (ASEAN)
Od 14. jula 2014. godine: Izaslanstva za odnose sa Iranom
Od 15. septembra 2014. godine: Izaslanstva u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Srbije Evropskoj uniji
Od 12. februara 2015. godine do 30. novembra 2015. godine: Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mere slične prirode
Od 2. decembra 2015. godine do 2. avgusta 2016. godine: Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mere slične prirode ili učinka (TAXE 2)
Od 24. juna 2016. godine do 13. decembra 2017. godine: Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primeni prava Unije u području pranja novca, izbegavanja plaćanja poreza i utaje poreza
Od 19. januara 2017. godine: Odbora za budžete
Od 19. januara 2017. godine: Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku

Istovremeno bio je ili ostao Zamenik člana:

Od 1. jula 2014. godine do 10. januara 2017. godine: Odbora za budžetski nadzor
Od 14. jula 2014. godine do 15. novembra 2014. godine: Izaslanstva u odborima za parlamentarnu saradnju između EU i Kazahstana, EU i Kirgistana, EU i Uzbekistana, EU i Tadžikistana, te za odnose sa Turkmenistanom i Mongolijom
Od 1. jula 2014. godine do 10. januara 2017. godine: Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran
Od 5. aprila 2017. godine: Izaslanstva za odnose sa državama jugoistočne Azije i Zajednicom naroda jugoistočne Azije (ASEAN)

Marko Zani do sada je imao 269 izlaganja u parlamentarnim raspravama na plenarnim sednicama u okviru EP, zatim nekoliko stotina izveštaja u svojstvu glavnog izveštača i nekoliko desetina izveštaja u svojstvu izveštača u senci. Takođe, Evropskom parlamentu podneo je do sada 17 mišljenja u svojstvu izveštača u senci, kao i 30 predloga i rezolucija, potom 3 pisane izjave do januara 2017. godine i desetine obrazloženja glasanja i pitanja u pismenoj formi. Evropskoj komisiji, kao i zvaničnicima iz „briselske administracije“ postavio je oko 500 poslaničkih pitanja.

Ostale su znamenite Zanijeve rasprave i rezolucije, bilo da su podnete „inokosno“ ili „kolektivno“, posebno Rezolucija o stanju u Mađarskoj iz 2015. godine, gde jedan „evroskeptik“ kritikuje vladu Viktora Orbana, zbog narušavanja sistema evropskih vrednosti i normi Evropske unije u pomenutoj državi, kao i rasprava Ugovoru iz Lisabona, gde ovaj evroparlamentarac iznosi snažne kritike „na račun“ strukturalne funkcije i teleološke vrednosti Evropske unije.

Početkom jula 2018. godine, Marko Zani, u svojstvu poslanika u Evropskom parlamentu posetio je Srbiju, gde je bio gost Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine i potpredsednika navedenog pokrajinskog tela, gospodina Damira Zobenica i njegovih saradnika. Tada je Marko Zani ocenio da je Srbija jedan od najvažnijih partnera Italije, ne samo u oblasti privrede, nego i kao „most“ prema istočnoj Evropi i Srednjem Istoku.

„…Ono što sam ima priliku da vidim u Vojvodini kada je reč o investicijama je zaista impresivno, situacija je bolja nego u nekim regijama u Italiji. Vojvodina ima veoma velik investicioni potencijal i nadam se da ćemo gradeći partnerske veze doprineti još većem broju investicija na ovom prostoru…“, bile su reči Marka Zanija. Takođe, izjavio je i da je spreman da pruži snažnu podršku saradnji sa italijanskim regijama u oblasti kulture, sa obzirom na to da Vojvodina ima veoma bogato kulturno nasleđe i da je Novi Sad poneo titulu Evropske prestonice kulture za 2021. godinu. Predložio je uspostavljanje saradnje između akademija umetnosti iz Vojvodine i Italije, sa posebnim akcentom na Lombardiju iz koje dolazi, te pozvao delegaciju Skupštine AP Vojvodine da u skorijem periodu poseti ovu regiju.

Ozbiljni i kompetentni političari i politički analitičari izneli su procenu da će Marko Zani posle izbora za Evropski parlament 2019. godine imati snažnu i veoma značajnu ulogu u politici Evropske unije.