fbpx

Izveštaj sa tribine „NOVI SAD I SRPSKI NACIONALNI POKRET U REVOLUCIJI 1848/49. GODINE“

27/05/2019
Autor :
Tribine
Pogledaj video

U nameri da obeležimo jedan tužan jubilej, 170 godina od bombardovanja Novog Sada sa Petrovaradinske tvrđave u Revoluciji 1848/49. godine, koji se dogodio 12. juna 1849. godine, ali i krah građanske revolucije, koja je potresla, ne samo region Balkana i Panonskog basena (posebno njegovih južnih krajeva), pa i današnjih prostora severne srpske pokrajine, već i celokupnog evropskog kontinenta, CZDS je organizovao tribinski program koji je poneo naslov „Novi Sad i srpski nacionalni pokret u Revoluciji 1848/49. godine“. Tribina je održana u prostorijama Centra za društvenu stabilnost, 24. maja 2019. godine sa početkom u 19 časova. Centar za društvenu stabilnost program je organizovao u saradnji sa Gradskom upravom za kulturu Grada Novog Sada.

Prisutnu publiku, svojim uvodnim izlaganjem pozdravio je msr Ognjen Karanović, direktor Centra za društvenu stabilnost. Uvaženi sagovornici i gosti Centra i moderatora tribine, msr Srđana Graovca, predsednika Upravnog odbora Centra za društvenu stabilnost, bili su prof. dr Vladan Gavrilović, istoričar i univerzitetski redovni profesor na Odseku za istoriju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, dr Drago Njegovan, istoričar i direktor Muzeja Vojvodine, te Petar Đurđev, istoričar i direktor Istorijskog arhiva grada Novog Sada.

U interaktivnim, međusobnim i razgovorima sa prisutnim građankama i građanima u publici, sagovornici CZDS naglasili su istorijski i savremeni značaj Revolucije iz 1848/49. godine, odnosno vrednost istorijskih stanja i procesa, kao i samih događaja koji su uslovili afirmaciju interesa i ciljeva srpskog nacionalnog pokreta u prečanskim krajevima srpstva, te je ustanovljen jedinstveni zaključak da su navedene revolucionarne 1848. i 1849. godina, definitivno iznedrile specifičan segment determinisanja duhovno-identitetskog i pravno-političkog statusa današnje severne srpske pokrajine, kao neodvojivog dela države Srbije.

Profesor Gavrilović i dr Njegovan naglasili su da se uzroci izbijanja Srpske revolucije 1848. godine, ali i potonjeg Prisajedinjenja Bačke, Banata, Srema i Baranje Srbiji, nalaze u slabostima ugarskih političkih elita da priznaju postojanje srpske nacije i njenih interesa na prostorima južnog dela Panonskog basena, dok je Petar Đurđev u nadahnutom izlaganju predstavio malo-poznatu povesnicu života građana Novog Sada u tim revolucionarnim godinama, gde je posebno istakao činjenicu da je posle bombardovanja Novog Sada 1849. godine, Srpska Atina doživela pravu demografsku i privrednu recesiju. Takođe, iscrpno je predstavio istorijat rada i značaj odluka Majske skupštine održane u Sremskim Karlovcima 1848. godine.

Video snimak

Foto galerija