fbpx

ANALIZA PARLAMENTARNIH IZBORA U HRVATSKOJ 2020.

30/07/2020
Autor :
Analize/Geopolitika

Nakon referenduma o nezavisnosti 19.05.1991. godine, Hrvatski sabor je 25.06.1991. proglasio nezavisnost a 08.10.1991. su prekinuti svi odnosi sa dotadašnjom državom SFRJ. Ovi događaji su doveli do rata u Republici Hrvatskoj koji je završen etničkim čišćenjem većeg dela srpskog naroda u vojnoj akciji ,,Oluja“, a zatim potpisivanjem ,,Erdutskog“ i ,,Dejtonskog sporazuma“ 1995.

Budući da je Hrvatska kao srednjevekovna kraljevina potpala pod mađarsku vlast odnosno postala deo Ugarske 1102., Hrvati smatraju da su 1991. obnovili dugo željenu nezavisnost.

Od 01.07.2013. Hrvatska je član Evropske Unije.

1. Opšte odlike

Republika Hrvatska je današnje granice dobila u periodu SFRJ, naročito 1974. kada je SFRJ dobila novi ustav koji je kasnije poslužio kao pravni osnov za razbijanje Jugoslavije. Kao što smo naveli, nakon 08.10.1991. Hrvatska se smatra nezavisnom državom.

Ukupna površina teritorije Republike Hrvatske je 56 594 km2 a graniči se sa BiH , Mađarskom, Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom.

Klima je mediteranska i kontinentalna.

Prema popisu iz 2011. Republika Hrvatska ima 4 284 889 stanovnika, međutim, taj broj se 2019. procenjuje na oko 4 076 000 stanovnika zbog loše demografije i naglog iseljavanja stanovništva nakon ulaska u Evropsku Uniju.

Po popisu iz 2011. Hrvati čine 90,42% stanovništva a Srbi, kao najbrojnija nacionalna manjina, 4,36% (daleko manje nego 12,2% prema popisu iz 1991.).

Značajno je dodati da su Hrvati vremenom uspeli da integrišu u svoj nacionalni korpus mnoštvo stanovništva naseljenog u doba Austro-Ugarske (Nemaca, Mađara, Slovaka, Italijana, Čeha…) pa možemo naići na prezimena Štajnmajer, Pikolo, Nađ koji se izjašnjavaju kao Hrvati.

Možemo konstatovati da je sa prosečnom starošću stanovništva od 43,9 godina demografska situacija izrazito nepovoljna, što će u budućnosti imati teške posledice po hrvatsku ekonomiju.

2. Uređenje i ekonomija

Republika Hrvatska je parlamentarna demokratija sa klasičnim sistemom podele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Što se tiče izvršne vlasti, ona je predstavljena kroz predsednika i vladu. Hrvatski sistem se može definisati kao polu-predsednički, gde premijer vodi vladu a predsednik predstavlja državu ka inostranstvu, potpisuje (odobrava) zakone i ukaze, daje mandat za sastav vlade…

Biračko pravo, građani Hrvatske stiču sa 18. godina a cenzus je 5%.

Predsednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović

Parlament se zove Hrvatski sabor, najviše je zakonodavno telo u zemlji i njegove nadležnosti su (član 81. Ustava):

-odlučuje o promeni Ustava,

-donosi zakone,

-donosi proračun (budžet),

-odlučuje o ratu i miru,

-donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora,

-donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske,

-odlučuje o promeni granica Republike Hrvatske,

-raspisuje referendum,

-obavlja izbore, imenovanja i razrešenja, u skladu sa Ustavom i zakonom,

-nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosilaca javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu sa Ustavom i zakonom,

-daje amnestiju za kaznena dela,

-obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Propisi koji regulišu rad Sabora i izbore na republičkom nivou u Hrvatskoj su:

Članovi Ustava 71.-93.,

Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor,

Zakon o Državnom izbornom poverenstvu RH, Zakon o izborima,

Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe,

Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.

Hrvatska ima specifičan izborni sistem sa 12 izbornih jedinica od kojih su 10 geografski određene ,,Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora“ od 29.10.1999.

Druge dve izborne jedinice predstavljaju Hrvate u inostranstvu i manjine u Hrvatskoj.

Hrvatski sabor broji po Ustavu Republike Hrvatske ,,najmanje 100 a najviše 160 zastupnika“ (prošli saziv je brojao 151 zastupnika).

U svakoj od 10 teritorijalnih izbornih jedinica Republike Hrvatske se bira 14 zastupnika za Hrvatski sabor, a postoji i mogućnost preferencijalnog glasanja za ličnost na listi.

Izborne jedinice u Republici Hrvatskoj:

  1. Izborna jedinica obuhvata severozapadni deo Zagrebačke županije te deo centra i zapada Grada Zagreba.
  2. Izborna jedinica obuhvata istočni deo Zagrebačke županije, Koprivničko- križevačku županiju, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni deo Grada Zagreba.
  3. Izborna jedinica obuhvata Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju i Međumursku županiju.
  4. Izborna jedinica obuhvata Virovitičko-podravsku županiju i Osječko-baranjsku županiju.
  5. Izborna jedinica obuhvata Požeško-slavonsku županiju, Brodsko-posavsku županiju i Vukovarsko-sremsku županiju.
  6. Izborna jedinica obuhvata jugoistočni deo Zagrebačke županije, Sisačko- moslavačku županiju i jugoistočni deo Grada Zagreba.
  7. Izborna jedinica obuhvata jugozapadni deo Zagrabačke županije, Karlovačku županiju, istočni deo Primorsko-goranske županije i južni deo Grada Zagreba.
  8. Izborna jedinica obuhvata područje Istarske županije i zapadni deo Primorske- goranske županije.
  9. Izborna jedinica obuhvata Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko- kninsku županiju i severni deo Splitsko-dalmatinske županije.
  10. Izborna jedinica obuhvata južni deo Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvansku županiju.
  11. Izborna jedinica je zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora koje biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.
  12. Izborna jedinica je za pripadnike autohtonih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Manjine biraju svoje zastupnike u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora u jednoj izbornoj jedinici koju čini celokupno područje Republike Hrvatske.

Hrv izbori 2020 Grafički prikaz izbornih jedinica sa rezultatima poslednjih izbora.

Niži nivoi teritorijalne organizacije (vlasti) su županije kao srednji nivo vlasti i gradovi i opštine (općine) kao niži oblik vlasti, odnosno jedinica lokalne samouprave.

Prema Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, u Hrvatskoj je ustrojeno 20 županija kao područne (regionalne) samouprave, 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 opština (općina) i 127 gradova.

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, tako da je u Republici Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Opštine i gradovi u svom samoupravnom delokrugu, obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana a koji nisu Ustavom ili zakonom dodeljeni državnim telima, dok županije obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđena su područja koja spadaju u samoupravni delokrug jedinica lokalne samouprave (opština i gradova) i županija.

Tabelarni prikaz nadležnosti regionalnog i lokalnog nivoa vlasti:

Ekonomija

Od 2014. do 2019. hrvatska ekonomija raste stopama u proseku 2,8%. Poreska reforma koja je rasteretila poslodavce raznih poreza te umanjila troškove poslovanja izvršena je 2019. godine.
Što se tiče ekonomije Republike Hrvatske ona je žestoko postradala tokom rata 1991- 1995. pa je i propušten prvi ekonomski talas velikih ulaganja u istočnu Evropu nakon pada komunističkog bloka. U periodu od 2000. do 2007. hrvatska ekonomija energično raste stopama od 4% do 6% u proseku. Ključne grane rasta su turizam i porast potrošnje podstaknute bankarskim kreditima. Inflacija je u tom periodu bila niska a valuta, hrvatska kuna, stabilna. Ekonomska kriza 2008. je teško pogodila hrvatsku ekonomiju koja u periodu od 2009. do 2014. ima negativne stope rasta ili stagnaciju.

Turizam, okosnica hrvatske ekonomije, čini oko 20% BDP-a, a na njega se nadovezuju razne druge grane privrede, tako da u praksi Hrvatska još više zavisi od turizma. Naravno, ogroman priliv deviza koje obezbeđuju stabilnost hrvatske valute dolazi od turizma.

Hrvatski BDP iznosi 60,7 milijardi dolara (2019.) a po glavi stanovnika 14 950 dolara. Svi ovi pokazatelji će se drastično pogoršati tokom 2020. i 2021. zbog epidemije korona virusa i gotovo propale turističke sezone, što će imati političke posledice.

3. Vodeće političke stranke u Hrvatskoj

1.HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA (HDZ)

HDZ je osnovana 17.06.1989. Osnivač i prvi predsednik je bio Franjo Tuđman, kasnije prvi predsednik nezavisne Hrvatske.

Može se reći da ova stranka sada već ima istorijski značaj za hrvatski narod, a da je Tuđman jedna od važnijih istorijskih ličnosti XX veka za Hrvate, jer se smatraju ostvarivačima istorijskog sna o nezavisnosti.

Predstavlja stranku desnice. Njen politički put je vodio od ekstremne desnice i koketiranja sa fašizmom do danas stranke desnog centra.

Predstavljaju se kao hrišćansko-demokratska konzervativna stranka i članica ,,Evropske Narodne Partije“ (European People’s Party).

Upravo je ovaj prelaz ka desnom centru doneo veliku pobedu na poslednjim izborima.

Kandidat HDZ-a je 3 puta (1992.,1997. i 2015.) pobedio na predsedničkim izborima, a HDZ je predvodio Vladu Hrvatske od nezavisnosti 1991. do 2000., zatim od 2003. do 2011. i od 2016. do danas. (Budući da je pobedio na poslednjim parlamentarnim izborima, izvesno je da će imati većinu i u sledeće 4 godine.)

Trenutni predsednik HDZ je Andrej Plenković koji je i predsednik Vlade Hrvatske. Upravo je Plenković najzaslužniji za novi put i transformaciju HDZ-a ka političkom centru, što je prouzrokovalo i odvajanje ekstremnog dela HDZ-a u posebnu političku organizaciju.

Drugi istaknuti članovi su Tomo Medved – zamenik predsednika, Oleg Butković – potpredsednik, Ivan Anušić – potpredsednik, Marko Bačić – potpredsednik, Zdravka Bušić – potpredsednica, Gordan Jandroković – generalni sekretar (predsednik parlamenta)…

Trenutno HDZ ima 66 predstavnika u Saboru, 12 od 20 župana i 4 predstavnika u Evropskom parlamentu.

2. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE (SDP)

SDP je osnovana 03.11.1990. transformacijom Saveza komunista Hrvatske i stranka je levog centra.

Zalažu se za socijalnu pravdu, veći uticaj države u privredi, jednakost, imaju uporišta u većim centrima među urbanijom populacijom.

Članica je Evropske partije socijalista (Party of European Socialists). Glavni je rival HDZ-a i sa njim se smenjuje na vlasti.

SDP je predvodio Vladu Hrvatske u periodu od 2000. do 2003. i od 2011. do 2016., a kandidati SDP-a su pobeđivali na predsedničkim izborima 2 puta (2009. i 2019.).

Trenutni predsednik Republike Hrvatske je Zoran Milanović, bivši predsednik SDP-a. Predsednik SDP-a u ostavci zbog loših rezultata je Davor Bernadić.

Viđeniji članovi su Zlatko Komadina – potpredsednik, Boris Lalovac – potpredsednik, Rajko Ostojić – potpredsednik, Nikša Vukas – generalni sekretar, Tonino Picula – poslanik u Evropskom parlamentu…

,,Restart koalicija“ koju je predvodio SDP na poslednjim izborima je osvojila 41 mandat u Saboru, od čega je pripalo SDP-u 33.

Imaju 2 od 20 župana, 4 predstavnika u Evropskom parlamentu i 23 gradonačelnika.

3. DOMOVINSKI POKRET – MIROSLAV ŠKORO (DP)

Miroslav Škoro je pevač i privrednik, hrvatski političar ekstremno desničarske orijentacije, iako se predstavlja kao demohrišćanska stranka desnog centra.

Domovinski pokret je osnovao 29.02.2020. zajedno sa bivšim pripadnicima HDZ-a nezadovoljnim promenama u stranci, te sa raznim drugim pojedincima ekstremno desničarske orijentacije koji imaju uticaja u hrvatskom društvu.

Možda je najbolji primer ljudi koji podržavaju Miroslava Škora bivši ratni general HOS-a Ante Prkačin, podržavalac Franja Tuđmana i tadašnjeg režima HDZ-a.

Pojedinci poput Prkačina imaju i dalje veliki uticaj u konzervativnom i starijem biračkom telu, te u velikom broju ljudi koji imaju status branitelja, odnosno mnogobrojnih učesnika u ratu.

Miroslav Škoro je kao pojedinac odigrao veliku ulogu na predsedničkim izborima 2019. kada je, svojom kandidaturom, pocepao konzervativno biračko telo i naneo veliku štetu tadašnjoj predsednici, Kolindi Grabar-Kitarović, koja se borila za drugi predsednički mandat.

Na predsedničkim izborima 2019. Miroslav Škoro je osvojio 24,45% (465 704 glasa), dok je pobedu odneo predstavnik SDP-a Zoran Milanović.

Škoro se proslavio izjavama ,,Da bi Jasenovac trebalo preorati“ kao i negiranjem genocida koji je počinila NDH.

Na poslednjim izborima su osvojili 16 mandata u Saboru.

4. MOST

MOST je još jedna stranka desnog centra u Hrvatskoj.

Osnovan je 17.11.2012. a osnivač i sadašnji predsednik je Božo Petrov.

Za razliku od drugih, MOST zaista jeste stranka desnog centra. Zalažu se za ekonomski liberalizam i monetarni konzervativizam. Ovo je nešto modernija stranka desnice, ipak se na gotovo svakom obraćanju Božo Petrov poziva na religiju i Boga.

Pored već pomenutog predsednika stranke javnosti su poznati prof. Nino Raspudić, Nikola Grmoja, Miro Bulj…

Stranka se donekle kredibilno bavi kritikom korupcije, pitanjima loše demografije i iseljavanja kao i ekologijom.

Na poslednjim parlamentarnim izborima za Sabor su osvojili 8 mandata, što je veliki pad u odnosu na izbore 2015. kada je njihova koalicija osvojila 19 mandata (iako ih je potom napustilo 4 zastupnika).

U periodu 2015-2017. MOST je bio deo vladajuće koalicije.

5. MOŽEMO

Je platforma levih političkih pokreta nastala 10.02.2019. iz organizacije ,,Zagreb je naš“.

MOŽEMO je stranka moderne, evropske levice. Zalažu se za pravednije društvo, bolje obrazovanje, bolje sudstvo i zdravstvo, kulturu, radnička i ljudska prava. Takođe se bave pitanjima emigracije mladih, kritikom korupcije i ekološkim pitanjima.

Predsednik je Tomislav Tomašević a pored njega viđeniji članovi su Sandra Benčić, Damir Bakić, Vilim Matula, Marija Brajdić Vuković…

Najžešći su kritičari Milana Bandića, čoveka koji 20 godina vodi grad Zagreb i na sledećim lokalnim izborima će ga ozbiljno ugroziti.

Na poslednjim izborima su osvojili 7 mandata za Sabor a uoprišta su im urbani centri, naročito grad Zagreb.

6. KOALICIJA STRANAKA PAMETNO, FOKUS, STRANKA SA IMENOM I PREZIMENOM

Ova grupacija je nastala od udruženja građana ,,PAMETNO“ u Splitu.

Predsednica je Marijana Puljak a stranka PAMETNO je formirana 2015.

Zalaže se za efikasniju državu, preustroj teritorijalne organizacije, modernizaciju i član je grupacije stranaka ALDE.

Na poslednjim izborima je osvojila 3 mesta u Saboru.

7. STRANKE MANJINA

Predstavnici stranaka manjina se biraju u 12. izbornoj jedinici. Za stranke manjina po Ustavu i zakonu je garantovano 8 mesta u Saboru, od kojih 3 pripada predstavnicima Srba iz Hrvatske.

Izvesno je da će predstavnici manjina biti u vladajućoj većini i da će predstavnici Srba u Hrvatskoj imati pozicije u Vladi Hrvatske.

8. ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR (IDS-DDI) –REGIONALNA STRANKA

Istarski demokratski sabor ili Dieta democratica Istriana – je istarska regionalistička stranka levog centra sa socijalno-liberalnim elementima. Zalažu se za regionalizam i veću autonomiju Istre u okviru Hrvatske, čak ih neki optužuju za separatizam.

Osnovani su 14.02.1990. sa sedištem u Puli a osnivač je Ivan Pauleta.

Predsednik IDS-a je Boris Miletić (gradonačelnik Pule) a viđeniji ljudi su Damir Kajin. Tulio Demetlika, Đovani Sponca (gradonačelnik Rovinja)…

IDS je regionalna stranka koja ima veliku podršku samo u Istri, stoga često na republičkom nivou prave koalicije sa SDP-om, ali ne uvek, i tako štite svoje interese u Saboru. Recimo 2011. su izašli na republičke izbore u koaliciji sa SDP-om, 2015. i 2016. samostalno dok su na poslednje izbore 2020. izašli ponovo u koaliciji sa SDP-om. I kada izlaze samostalno osvajaju mandate u Saboru zbog specifičnog izbornog sistema.

Ova stranka svakako ima znatnu bazu glasača i važi za koalicionog partnera koji doprinosi.

Po jedno predstavničko mesto u Saboru su osvojili Reformisti i HNS (Nezavisni Hrvatski Sindikati).

4. Analiza rezultata izbora 05.07.2020.

U nedelju 05.07.2020. održani su parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj za 10-ti saziv Sabora od proglašenja nezavisnosti.

Po još nezvaničnim rezultatima na nivou cele Hrvatske, pri izlaznosti od oko 46,90% rezultati su sledeći:

-HDZ (sa koalicionim partnerima u nekim izbornim jedinicama HSLS-om i HDS-om) je osvojio 66 mandata (zajedno sa 3 mandata iz dijaspore)

-Restart koalicija (SDP) je osvojila 41 mandat,

-Domovinski pokret je osvojio 16 mandata,

-Most je osvojio 8 mandata,

-Možemo 7 mandata,

-Pametno, Fokus, Stranka sa imenom i prezimenom 3 mandata,

-Reformisti 1 mandat,

-HNS 1 mandat,

-Manjine 8 mandata (srpska manjina 3 mandata).

Hrv izbori 2020 2

Analiza izbornih rezultata po izbornim jedinicama:

1. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica obuhvata severozapadni deo Zagrebačke županije te deo centra i zapada Grada Zagreba.

Ukupan broj registrovanih birača je: 341 787

Ukupan broj birača koji su glasali je: 176 616 odnosno izlaznost je 51,67%

Broj nevažećih listića je: 2 689, odnosno 1,52%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ, HSLS: 49 202 odnosno 28,32%
  2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 38 701 odnosno 22,27%
  3. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 36.702 odnosno 21,12%
  4. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 15 586 odnosno 8,97%
  5. MOST: 14 134 odnosno 8.13%
  6. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 11 029 odnosno 6,34%.

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

Prema ovim rezultatima možemo reći da su 6 lista prešle cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

1. HDZ: 5 MANDATA

Andrej Plenković (65,46% preferencijalnih glasova)

-Željko Reiner (1,10% preferencijalnih glasova )

-Nina Obuljen Koržinek (0,97% preferencijalnih glasova)

-Zvonko Mihas (0,92% preferencijalnih glasova )

-Dario Klasić (0,61% preferencijalnih glasova )

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 3 MANDATA

-Davor Bernadić (35,59% preferencijalnih glasova)

-Anka Mrak-Taritaš (6,77% preferencijalnih glasova )

-Nikša Vukas (0,34% preferencijalnih glasova)

3. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 1 MANDAT

-Tomislav Tomašević (53,47% preferencijalnih glasova)

-Sandra Benčić (3,71% preferencijalnih glasova)

-Damir Bakić (2,59% preferencijalnih glasova)

4. MOST: 1 MANDAT

-Marija Selak Raspudić (65,58% preferencijalnih glasova)

5. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 1 MANDAT

-Dalija Orešković (46,06% preferencijalnih glasova).

2. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica obuhvata istočni deo Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačku županiju, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni deo Grada Zagreba.

Ukupan broj registrovanih birača je: 387 890

Ukupan broj birača koji su glasali je: 173 379 odnosno izlaznost je 44,70%

Broj nevažećih listića je: 4 002 odnosno 2,31%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ, HSLS: 58 046 odnosno 34,29%
  2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 41 619 odnosno 24,58%
  3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 22 865 odnosno 13,50%
  4. MOST: 13 395 odnosno 7.91%
  5. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 9.388 odnosno 5,54%.

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da je 5 lista prešlo cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

1.HDZ: 6 MANDATA

Gordan Jandroković (29,92% preferencijalnih glasova)

-Dario Hrebak (10,70% preferencijalnih glasova )

-Miroslav Tuđman (5,65% preferencijalnih glasova)

-Ante Deur (2,81% preferencijalnih glasova )

-Gordan Grlić Radman (2,39% preferencijalnih glasova)

-Miro Totlergeli (1,74% preferencijalnih glasova).

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 4 MANDATA

-Rajko Ostojić (24,80% preferencijalnih glasova)

-Mišel Jakšić (11,10% preferencijalnih glasova )

-Damir Bajs (10,21% preferencijalnih glasova)

-Vesna Nađ (1,07% preferencijalnih glasova).

3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 2 MANDATA

-Miroslav Škoro (57,92% preferencijalnih glasova)

-Milan Vrkljan (0,66% preferencijalnih glasova).

4. MOST: 1 MANDAT

-Nino Raspudić (60,05% preferencijalnih glasova).

5. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 1 MANDAT

-Vilim Matuka (22,66% preferencijalnih glasova).

3. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica obuhvata Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju i Međumursku županiju.

Ukupan broj registrovanih birača je: 347 415

Ukupan broj birača koji su glasali je: 157 207 odnosno izlaznost je 45,25%

Broj nevažećih listića je: 4 409 odnosno 2,81%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

1. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 57 557 odnosno 37,67%

2. HDZ: 45 038 odnosno 29,48%

3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 9 528 odnosno 6,23%

4. HNS (NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI): 8 835 odnosno 5,78%

5. REFORMISTI, HSS BRAĆE RADIĆ, UMIROVLJENICI: 8 355 odnosno 5.46%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da su 5 lista prešle cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

  1. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 6 MANDATA

-Matija Posavec (28,45% preferencijalnih glasova)

-Siniša Hajdaš Dončić (25,16% preferencijalnih glasova )

-Željko Kolar (6,10% preferencijalnih glasova)

-Barbara Antolić Vupora (1,41% preferencijalnih glasova)

-Stjepan Kovač (1,80% preferencijalnih glasova)

-Andreja Marić (0,69% preferencijalnih glasova).

2. HDZ: 5 MANDATA

-Žarko Tušek (14,01% preferencijalnih glasova)

-Darko Horvat (12,23% preferencijalnih glasova )

-Siniša Jenkač (11,71% preferencijalnih glasova)

-Anđelko Stričak (11,60% preferencijalnih glasova )

-Damir Habijan (2,90% preferencijalnih glasova).

3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 1 MANDAT

-Davor Dretar (23,65% preferencijalnih glasova).

4. HNS (NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI) : 1 MANDAT

-Predrag Štromar (28,45% preferencijalnih glasova).

5. REFORMISTI, HSS BRAĆE RADIĆ, UMIROVLJENICI: 1 MANDAT

-Radimir Čačić (37,17% preferencijalnih glasova).

4. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica obuhvata Virovitičko-podravsku županiju i Osječko-baranjsku županiju.

Ukupan broj registrovanih birača je: 312 592

Ukupan broj birača koji su glasali je: 142 415 odnosno izlaznost je 45,56%

Broj nevažećih listića je: 3 365 odnosno 2,36%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ, HSLS: 61 204 odnosno 44,03%
  2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 28 479 odnosno 20,48%
  3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 23 020 odnosno 16,56%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da su 3 liste prešle cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

1.HDZ: 8 MANDATA

Ivan Anušić (38,68% preferencijalnih glasova)

-Josip Dakić (2,20% preferencijalnih glasova )

-Ivan Radić (3,12% preferencijalnih glasova)

-Nataša Tramišak (1,11% preferencijalnih glasova )

-Marko Pavić (0,61% preferencijalnih glasova)

-Vesna Bedeković (1,35% preferencijalnih glasova)

-Josip Škorić (1,31% preferencijalnih glasova)

-Hrvoje Simić (4,90% preferencijalnih glasova).

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 3 MANDATA

-Sabina Glasovac (18,45% preferencijalnih glasova)

-Domagoj Hajduković (10,30% preferencijalnih glasova)

-Romana Nikolić (1,11% preferencijalnih glasova).

3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 3 MANDATA

-Vesna Vučemilović (18,94% preferencijalnih glasova)

-Krešimir Bubalo (15,22% preferencijalnih glasova)

-Mario Radić (2,63% preferencijalnih glasova).

5. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica obuhvata Požeško-slavonsku županiju, Brodsko-posavsku županiju i Vukovarsko-sremsku županiju.

Ukupan broj registrovanih birača je: 337 321

Ukupan broj birača koji su glasali je: 144 616 odnosno izlaznost je 42,87%

Broj nevažećih listića je: 3 728 odnosno 2,58%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

1. HDZ: 67 345 odnosno 47,81%

2. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 27 878 odnosno 19,79%

3. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 27 079 odnosno 19,22%

4. MOST: 8 145 odnosno 5.78%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da su 4 liste prešle cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

1.HDZ: 8 MANDATA

Zdravko Marić (32,33% preferencijalnih glasova)

-Mario Banožić (2,77% preferencijalnih glasova )

-Josip Aladrović (3,78% preferencijalnih glasova)

-Pero Ćosić (2,85% preferencijalnih glasova )

-Marijana Balić (0,86% preferencijalnih glasova)

-Mladen Karlić (2,06% preferencijalnih glasova)

-Darko Puljašić (4,91% preferencijalnih glasova)

-Danijel Marušić (4,91% preferencijalnih glasova).

2. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 3 MANDATA

-Ivan Penava (45,21% preferencijalnih glasova)

-Marijan Pavliček (5,34% preferencijalnih glasova)

-Ružica Vukovac (4,30% preferencijalnih glasova).

3. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 3 MANDATA

-Predrag Fred Matić (23,71% preferencijalnih glasova)

-Vinko Grgić (10,14% preferencijalnih glasova )

-Marina Opača Bilić (3,99% preferencijalnih glasova).

6. IZBORNA JEDINICA:

Obuhvata jugoistočni deo Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačku županiju i jugoistočni deo Grada Zagreba.

Ukupan broj registrovanih birača je: 328 499

Ukupan broj birača koji su glasali je: 150 493 odnosno izlaznost je 45,81%

Broj nevažećih listića je: 3 569 odnosno 2,37%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

1. HDZ: 55 574 odnosno 37,86%

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 35 565 odnosno 24,23%

3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 16 193 odnosno 11,03%

4. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 13 915 odnosno 9,48%

5. MOST: 10 267 odnosno 6,99%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da je 5 lista prešlo cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

1.HDZ: 6 MANDATA

Davor Božinović (22,29% preferencijalnih glasova)

-Marijana Petir (15,30% preferencijalnih glasova )

-Krunoslav Katičić (0,33% preferencijalnih glasova)

-Dražen Barišić (4,22% preferencijalnih glasova )

-Ivan Celjak (7,49% preferencijalnih glasova)

-Dražen Bošnjaković (1,75% preferencijalnih glasova).

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 4 MANDATA

-Davorko Vidović (16,26% preferencijalnih glasova)

-Boris Lalovac (11,86% preferencijalnih glasova)

-Ivana Posavec Krivec (2,12% preferencijalnih glasova)

-Željko Lenart (1,72% preferencijalnih glasova).

3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 2 MANDATA

-Željko Sačić (22,83% preferencijalnih glasova)

-Stephen Nikola Bartulica (13,99% preferencijalnih glasova).

  1. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 1 MANDAT

-Bojan Glavašević (26,77% preferencijalnih glasova).

4. MOST: 1 MANDAT

-Nikola Grmoja (50,87% preferencijalnih glasova).

7. IZBORNA JEDINICA:

Obuhvata jugozapadni deo Zagrabačke županije, Karlovačku županiju, istočni deo Primorsko-goranske županije i južni deo Grada Zagreba.

Ukupan broj registrovanih birača je: 408 297

Ukupan broj birača koji su glasali je: 194 827 odnosno izlaznost je 47,72%

Broj nevažećih listića je: 4 248 odnosno 2,18%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

1. HDZ: 68 401 odnosno 35,91%

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 46 722 odnosno 24,52%

3. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 19 949 odnosno 10,47%

4. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 18 086 odnosno 9,49%

5. MOST: 12 997 odnosno 6.82%

6. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 12 228 odnosno 6,41%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da je 6 lista prešlo cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

1.HDZ: 6 MANDATA

Tomo Medved (28,97% preferencijalnih glasova)

-Tomislav Ćorić (3,16% preferencijalnih glasova)

-Nada Murganić (1,15% preferencijalnih glasova)

-Davor Ivo Štir (8,82% preferencijalnih glasova)

-Tomislav Klarić (3,01% preferencijalnih glasova)

-Josip Salapić (0,32% preferencijalnih glasova).

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 4 MANDATA

-Zlatko Komadina (21,72% preferencijalnih glasova)

-Krešo Beljak (13,94% preferencijalnih glasova)

-Sanja Udović (10,21% preferencijalnih glasova)

-Zvane Brumić (0,47% preferencijalnih glasova).

3. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 1 MANDAT

-Rada Borić (21,06% preferencijalnih glasova).

4. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 2 MANDATA

-Ante Prkačin (29,37% preferencijalnih glasova).

5. MOST: 1 MANDAT

-Zvonimir Troskot (19,18% preferencijalnih glasova).

6. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 1 MANDAT

-Dario Zurović (37,66% preferencijalnih glasova).

8. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica obuhvata područje Istarske županije i zapadni deo Primorske- goranske županije.

Ukupan broj registrovanih birača je: 372 085

Ukupan broj birača koji su glasali je: 158 252 odnosno izlaznost je 42,53%

Broj nevažećih listića je: 3 712 odnosno 2,35%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

1. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 68 778 odnosno 44,53%

2. HDZ: 34 767 odnosno 22,50%

3. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 13.127 odnosno 8,49%

4. MOST: 8 998 odnosno 5.82%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da su 4 liste prešle cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

1.SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 8 MANDATA

-Peđa Grbin (24,87% preferencijalnih glasova)

-Erik Fabijančić (1,99% preferencijalnih glasova)

-Tulio Demetljika (6,69% preferencijalnih glasova)

-Silvano Hrelja (3,54% preferencijalnih glasova)

-Katarina Nemet (2,22% preferencijalnih glasova)

-Mirela Ahmetović (3,04% preferencijalnih glasova)

-Marin Lerotić (3,33% preferencijalnih glasova)

-Sanja Radolović (1,80% preferencijalnih glasova).

2. HDZ: 4 MANDATA

Oleg Butković (35,18% preferencijalnih glasova)

-Anton Kliman (11,26% preferencijalnih glasova)

-Gari Kapeli (4,28% preferencijalnih glasova)

-Ivan Kirin (3,65% preferencijalnih glasova).

3. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 1 MANDAT

-Katarina Pejović (43,35% preferencijalnih glasova).

4. MOST: 1 MANDAT

-Marin Miletić (48,89% preferencijalnih glasova).

9. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica obuhvata Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko- kninsku županiju i severni deo Splitsko-dalmatinske županije.

Ukupan broj registrovanih birača je: 409 883

Ukupan broj birača koji su glasali je: 183 899 odnosno izlaznost je 44,87%

Broj nevažećih listića je: 4 572 odnosno 2,49%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

1. HDZ: 85 075 odnosno 47,46%

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 30 823 odnosno 17,19%

3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 21 353 odnosno 11,91%

4. MOST: 18 028 odnosno 10,05%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da su 4 liste prešle cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

1.HDZ: 8 MANDATA

Božidar Kalmeta (18,80% preferencijalnih glasova)

-Ivan Malenica (15,04% preferencijalnih glasova)

-Grozdana Perić (1,12% preferencijalnih glasova)

-Ante Sanader (5,25% preferencijalnih glasova)

-Marijan Kusić (1,95% preferencijalnih glasova)

-Rade Šimičević (1,49% preferencijalnih glasova)

-Nedeljko Dujić (2,05% preferencijalnih glasova)

-Luka Brčić (4,38% preferencijalnih glasova).

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 3 MANDATA

-Franko Vidović (25,58% preferencijalnih glasova)

-Renata Sabljar-Dračević (7,74% preferencijalnih glasova)

-Matko Kuzmanović (2,48% preferencijalnih glasova).

3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 2 MANDATA

-Karolina Vidović Krišto (26,21% preferencijalnih glasova)

-Hrvoje Zekanović 24,43% preferencijalnih glasova).

4. MOST: 1 MANDAT

-Miro Bulj (53,27% preferencijalnih glasova).

10. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica obuhvata južni deo Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko- neretvansku županiju.

Ukupan broj registrovanih birača je: 397 508

Ukupan broj birača koji su glasali je: 196 136 odnosno izlaznost je 49,34%

Broj nevažećih listića je: 4 061 odnosno 2,07%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

1.HDZ, HDS: 78 451 odnosno 40,86%

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 39 292 odnosno 20,46%

3. MOST: 23 149 odnosno 12,05%

4. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 19 740 odnosno 10,28%

5. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 10 356 odnosno 5,39%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da je 5 lista prešlo cenzus i da će imati svoje predstavnike iz ove izborne jedinice:

1.HDZ: 7 MANDATA

Vili Beroš (45,47% preferencijalnih glasova)

-Branko Bačić (3,38% preferencijalnih glasova)

-Blaženko Boban (3,22% preferencijalnih glasova)

-Andro Krstulović Opara (1,15% preferencijalnih glasova)

-Mato Franković (4,96% preferencijalnih glasova)

-Ante Mihanović (3,58% preferencijalnih glasova)

-Goran Dodig (1,31% preferencijalnih glasova).

2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 3 MANDATA

-Arsen Bauk (34,27% preferencijalnih glasova)

-Katica Glamuzina (1,13% preferencijalnih glasova)

-Branko Grčić (7,77% preferencijalnih glasova).

3. MOST: 2 MANDATA

-Božo Petrov (52,09% preferencijalnih glasova)

-Ante Kujundžić (7,12% preferencijalnih glasova).

4. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 1 MANDAT

-Ruža Tomašić (41,91% preferencijalnih glasova).

4. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 1 MANDAT

-Marijana Puljak (36,83% preferencijalnih glasova).

11. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica je zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora koje biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.

Ukupan broj birača koji su glasali je: 28 790

Broj nevažećih listića je: 358 odnosno 1,24%.

 

Lista prema osvojenom broju glasova:

1. HDZ: 17 905 odnosno 63,02%

2. NEOVISNA LISTA – ŽELJKO GLASNOVIĆ: 5 958 odnosno 20,97%

3. MOST: 3 141 odnosno 11,05%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

Prema ovim rezultatima možemo reći da su 3 liste prešle cenzus ali će samo HDZ imati predstavnike:

1. HDZ: 3 MANDATA

Zdravka Bušić

-Nevenko Barbarić

-Radoje Vidović.

12. IZBORNA JEDINICA:

Izborna jedinica za pripadnike autohtonih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Manjine biraju svoje zastupnike u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora u jednoj izbornoj jedinici koju čini celokupno područje Republike Hrvatske.

Prema Ustavu i zakonima Republike Hrvatske postoji 8 garantovanih mesta u Saboru za predstavnike nacionalnih manjina, od kojih 3 za predstavnike Srba iz Hrvatske.

Lista predstavnika nacionalnih manjina koji će ući u Sabor:

  1. Milorad Pupovac (SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS)
  2. Dragana Jeckov (SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS)
  3. Boris Milošević (SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS)
  4. Robert Jankovics
  5. Furio Radin
  6. Vladimir Bilek
  7. Veljko Kajtazi
  8. Ermina Lekaj Prljaskaj.

5. Analiza rezultata izbora 05.07.2020. po većim gradovima

ZAGREB

-je najveći grad i prestonica Republike Hrvatske. Ima 802 338 stanovnika i proteže se na 641 km2.

Budući da čini znatan deo populacije Hrvatske, delovi Zagreba su podeljeni na 4 dela i oni su priključeni u 4 različite izborne jedinice gde ključno utiču na rezultat istih. Ovde ćemo prikazati rezultate izbora u svakom od 4 dela Zagreba.

ZAGREB-CENTAR, ZAPAD:

Ukupan broj registrovanih birača je: 285 777

Ukupan broj birača koji su glasali je: 146 692 odnosno izlaznost je 51,33%

Broj nevažećih listića je: 2 137 odnosno 1,46%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ, HSLS: 39 278 odnosno 27,20%
  2. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 33.323 odnosno 23,08%
  3. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 31 401 odnosno 21,75%
  4. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 12 529 odnosno 8,67%
  5. MOST: 11 772 odnosno 8,15%
  6. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 9 492 odnosno 6,57%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

ZAGREB-ISTOČNI DEO:

Ukupan broj registrovanih birača je: 140 019

Ukupan broj birača koji su glasali je: 63 545 odnosno izlaznost je 45,38%

Broj nevažećih listića je: 1 356 odnosno 2,14%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ, HSLS: 19 879 odnosno 32,02%
  2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 11 651 odnosno 18,76%
  3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 9 301 odnosno 14,98%
  4. MOST: 7 699 odnosno 12,40%
  5. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 5 804 odnosno 9,34%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

ZAGREB- JUGOISTOK:

Ukupan broj registrovanih birača je: 97 710

Ukupan broj birača koji su glasali je: 45 884 odnosno izlaznost je 46,96%

Broj nevažećih listića je: 886 odnosno 1,94%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ, HSLS: 12 518 odnosno 27,89%
  2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 11 210 odnosno 24,97%
  3. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 8 501 odnosno 18,94%
  4. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 4 395 odnosno 9,79%
  5. MOST: 3 312 odnosno 7,38%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

 

ZAGREB- JUŽNI DEO:

Ukupan broj registrovanih birača je: 152 975

Ukupan broj birača koji su glasali je: 74 848 odnosno izlaznost je 48,93%

Broj nevažećih listića je: 1 297 odnosno 1,73%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ: 21 779 odnosno 29,64%
  2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 15 550 odnosno 21,16%
  3. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 12 755 odnosno 17,35%
  4. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 7 580 odnosno 10,31%
  5. MOST: 6 968 odnosno 9,48%
  6. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 4 733 odnosno 6,44%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

SPLIT

Ukupan broj registrovanih birača je: 147 291

Ukupan broj birača koji su glasali je: 69 137 odnosno izlaznost je 46,94%

Broj nevažećih listića je: 1 273 odnosno 1,84%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ, HDS: 22 620 odnosno 33,35%
  2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 15 464 odnosno 22,80%
  3. MOST: 8 009 odnosno 11,81%
  4. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 6 658 odnosno 9,81%
  5. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 5 466 odnosno 8,06%
  6. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 3 632 odnosno 5,35%
  7. ŽELJKO KERUM – HRVATSKA GRAĐANSKA STRANKA: 3 445 odnosno 5,08

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

RIJEKA

Ukupan broj registrovanih birača je: 104 537

Ukupan broj birača koji su glasali je: 42 483 odnosno izlaznost je 40,64%

Broj nevažećih listića je: 746 odnosno 1,76%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 15 342 odnosno 36,79%
  2. HDZ: 10 923 odnosno 26,19%
  3. MOŽEMO! – POLITIČKA PLATFORMA, RF, NL, ORAH, ZAGREB JE NAŠ!, ZA GRAD: 4 334 odnosno 10,39%
  4. MOST: 3 149 odnosno 7,55%
  5. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 2 130 odnosno 5,10%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

OSIJEK

Ukupan broj registrovanih birača je: 88 285

Ukupan broj birača koji su glasali je: 41 660 odnosno izlaznost je 47,19%

Broj nevažećih listića je: 899 odnosno 2,16%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ: 16 184 odnosno 39,73%
  2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 9 413 odnosno 23,11%
  3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 6 371 odnosno 15,64%
  4. MOST: 2 531 odnosno 6,21%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

ZADAR

Ukupan broj registrovanih birača je: 63 260

Ukupan broj birača koji su glasali je: 27 387 odnosno izlaznost je 43,29%

Broj nevažećih listića je: 656 odnosno 2,40%.

Lista prema osvojenom broju glasova:

  1. HDZ: 10 972 odnosno 41,07%
  2. RESTART: SDP, IDS, PGS, HSS, HSU, SNAGA, GLAS: 6 353 odnosno 23,78%
  3. DOMOVINSKI POKRET, HRVATSKI SUVERENISTI, BLOK, HKS,HRAST – POKRET ZA USPEŠNU HRVATSKU, SU, ZELENA LISTA: 2 599 odnosno 9,72%
  4. MOST: 2 443 odnosno 9,14%
  5. SSIP, PAMETNO, FOKUS: 1 435 odnosno 5,37%

OSTALE LISTE NISU PREŠLE CENZUS

6. Poređenje sa parlamentarnim izborima 2016.

U nedelju 11.09.2016. održani su parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj za 9-ti saziv Sabora od proglašenja nezavisnosti.

Na nivou cele Hrvatske, pri izlaznosti od oko 52,59%, rezultati su sledeći:

-HDZ (sa koalicionim partnerima u nekim izbornim jedinicama HSLS-om i HDS-om) je osvojio: 36,27% odnosno 61 mandat (682 687 glasova)

-Narodna koalicija (SDP, HNS, HSS, HSU) je osvojila: 33,82% odnosno 54 mandata (636 602 glasova)

-Most je osvojio: 9,91% odnosno 13 mandata (186 626 glasova)

-Živi zid je osvojio: 6,23% odnosno 7 mandata (117 208 glasova)

-Istranski demokratski sabor je osvojio: 2,29% (glasovi su im bili koncentrisani u 8. izbornoj jedinici, pa su tako prešli cenzus) odnosno 3 mandata ( 43 180 glasova)

-Bandić Milan 365 je osvojio: 4,04% (glasovi su im bili koncentrisani u jednoj izbornoj jedinici, pa su tako prešli cenzus) odnosno 2 mandata (76 054 glasova)

-HDSSB (Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje) je osvojio: 1,25% (glasovi su im bili koncentrisani u jednoj izbornoj jedinici, pa su tako prešli cenzus) odnosno 1 mandat (23 573 glasova)

-Neovisna lista – Željko Glasnović (glasovi iseljenika tj. 11. izborna jedinica) je osvojio: 1 mandat (5 211 glasova)

-Manjine 8 mandata (srpska manjina 3 mandata).

7. Zaključak

Uzimajući u obzir rezultate parlamentarnih izbora 2016. i predsedničkih izbora 2019. godine, te predizbornih istraživanja, možemo reći da je na poslednjim parlamentarnim izborima 05.07.2020. HDZ ubedljivo i, donekle, neočekivano pobedio osvojivši 66 mandata. Ovi rezultati su naročito zanimljivi ako uzmemo u obzir da je HDZ poražen na nedavnim predsedničkim izborima 2019.

HDZ je pobedio u 8 od 10 teritorijalnih izbornih jedinica, kao i u 11-toj gde je dobio sve mandate iseljenika.

Sa druge strane, njihov najveći rival SDP je podbacio, opet sa daleko lošijim rezultatom od očekivanog, sa samo 41 mandatom u Saboru, što je odmah uzrokovalo ostavku vrha stranke.

SDP je pobedio u 2 teritorijalne izborne jedinice od 10, i to sa lošijim rezultatima nego prethodnog puta.

Kako i zašto smo došli do ovakvih izbornih rezultata?
Postoji više razloga koje ćemo pokušati da obrazložimo:

1. KAMPANJA:

Sama kampanja u uslovima KOVIDA-19 je bila neobična i prepletala se sa vanrednom situacijom i ograničenjima koje je donela epidemija. U takvim uslovima nije moglo biti velikih skupova, neposrednog kontakta sa biračima i rada na terenu, a veći deo pažnje stanovništva je odvlačila borba sa virusom, gde je Vlada delovala iz privilegovane pozicije zaštitnika naroda.

Zbog svega navedenog, SDP nije mogao da napada HDZ na uobičajan način optužujući ih za korupciju, nepotizam, nesposobnost itd…

2. IZLAZNOST:

Na poslednje parlamentarne izbore održane u nedelju 05.07.2020. izašlo je svega 46,90% glasača upisanih u birački spisak što predstavlja najnižu izlaznost na izborima od sticanja nezavisnosti Hrvatske.

Ključni faktor ovako male izlaznosti je svakako strah stanovništva od mogućnosti zaraze KOVIDOM-19 na biračkim mestima, iako su preduzete sve moguće mere zaštite. Moramo istaći i da je biračko telo desnice, odnosno HDZ-a, daleko disciplinovanije nego biračko telo levice, odnosno SDP-a, tj. daleko redovnije izlazi da glasa za svoje favorite. U ovo smo mogli da se uverimo na mestima gde je SDP na ranijim izborima dobro prolazio a gde je sada mala izlaznost ispratila uspeh HDZ-a (recimo grad Zagreb).

3. LIDERI:

Zoran Milanović je od 2019. predsednik Republike Hrvatske, pre toga je bio predsednik Vlade Republike Hrvatske i predsednik SDP-a.

Milanović je izuzetno vešt i harizmatičan političar sa velikim iskustvom, međutim od kako je stupio na dužnost predsednika Hrvatske i podneo ostavku na poziciju predsednika SDP-a, ne izlazi iz ustavnih ovlašćenja i odbio je da učestvuje i indirektno na poslednjim izborima. Čak je otišao dotle da uporno odbija da saopšti medijima da li je u opšte glasao, tvrdeći da je to privatna stvar. Ovakvim ponašanjem Milanovića naneta je velika šteta SDP-u.

Davor Bernadić je nasledio Milanovića na poziciji predsednika SPD. Budući da je 1980-to godište, pokazao se isuviše neiskusnim za poziciju u kojoj se našao, takođe, njegove godine su nepovoljno uticale na starije birače u trci za predsednika Vlade.

Andrej Plenković je od 2016-te predsednik Vlade Republike Hrvatske kao i predsednik HDZ-a. Uspešno vodi Vladu i stranku, za vreme njegovog mandata hrvatska ekonomija je rasla, nezaposlenost se smanjivala, skupštinska većina i stranka su bile stabilne.

Plenković je prepoznatljiva politička figura koja je na najbitnijoj poziciji u zemlji, sa njim mlado, novo lice poput Bernadića nije moglo izaći na kraj.

Predsednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković

4. POZICIONIRANJE NA POLITIČKOJ SCENI:

Od dolaska Plenkovića na čelo HDZ, stranka je krenula u promene u svojoj orijentaciji. Naime, HDZ sve više zauzima poziciju političkog centra a sve manje desnice. Ovakva orijentacija je dovela do odstupanja ekstremne desnice od HDZ i pravljenje ,,Domovinskog pokreta“ Miroslava Škora. Naime, ljudi sa ekstremnim stavovima su se izdvojili iz HDZ-a, što je HDZ učinilo prihvatljivijim za većinu građana.

Takvo cepanje na političkoj sceni zapravo ojačalo HDZ umesto da ga oslabi.

Budući da najveći deo birača naginje centru-desno, omogućeno je da stranke krajnje desnice ostvare solidan rezultat kao i da HDZ dominira na biralištima u isto vreme.

5.  SDP JE PODBACIO U ZAGREBU I KOALICIJA MOŽEMO!

Zbog svega navedenog SDP je imao lošije rezultate na koje treba dodati i dobar rezultat koalicije MOŽEMO! koja je preuzela veći deo birača SDP-a u velikim gradovima, naročito u Zagrebu. Koalicija MOŽEMO! je savez levičarskih stranaka koje su do sad često sarađivale sa SDP-om, međutim ovoga puta je napravila odličan rezultat sa osvojenih 7 mandata koji bi inače pripali SDP-u. Koalicija MOŽEMO! je naročito uspela da animira mlade birače.

Sada nakon izbora bukti mali rat između SDP-a i KOALICIJE MOŽEMO!, gde se optužuju ko je kome odvukao birače. U nekim jedinicama gde je KOALICIJE MOŽEMO! ostala ispod cenzusa možemo reći da je levica pretrpela štetu.

6.  LOŠ NASTUP KOALICIONIH PARTNERA SDP-a:

U Hrvatskoj politici postoji par regionalnih ili lokalnih partija koje imaju svoje biračko telo a koje često, u savezu sa jednom ili drugom dominantnom strankom, nastupaju na parlamentarnim izborima. Jedna od takvih važnih regionalnih stranaka je Istarski demokratski sabor (ISD) koji je veoma jak u 8. izbornoj jedinici a ponekad je čak i istupao sam na parlamentarnim izborima (2016.), kada je osvojio 3 predstavnička mesta.

Ovoga puta u koaliciji SDP i ISD, osvojili su koliko i SDP sam 2016. Da li je u ovoj prilici zatajio ISD ili SDP ostaje da se vidi.

Biračko telo u Republici Hrvatskoj je većinski orijentisano ka političkoj desnici, odnosno desnom centru. Levica odnosno levi centar (SDP) istorijski pobeđuje samo ako dođe do raskola i međusobnih obračuna na desnici. Tu smo situaciju imali kada je pala vlada Ivice Sanadera a zatim kada je došlo do borbe za vlast u HDZ-u i vrteške na mestu predsednika HDZ-a Kosor-Karamarko a zatim Plenković.

U ovim čudnim obrtima neki vide i ruku stranih sila odnosno govorilo se da su američki kandidati pobedili nemačke. Nakon tih prevrata kratko je mandatar bio Orešković, čovek koji nije bio poznat javnosti i jedva je govorio hrvatski jezik.

Nakon ovih epizoda Plenković preuzima HDZ koji dobro prolazi na parlamentarnim i lokalnim izborima.

Još jedan primer pobede levice su predsednički izbori 2019. kada je opet došlo do podele na desnici odnosno, predsedničkog kandidata (Kolindu Grabar-Kitarović) HDZ-a su najžešće kritikovali predstavnici ekstremne desnice a deo HDZ joj je okrenuo leđa i tada je nanešena šteta koju je kandidat SDP-a Milanović iskoristio i pobedio u drugom krugu.

U samoj kampanji pa i u tv duelu Plenković-Bernadić glavne teme su bile: korupcija, Kovid19, ekonomija, prevelika zaduženosti, kupovina mandata, uloga ustaša i pozdrava ,,Za dom spremni“ a tek se negde periferno govorilo o Republici Srbiji koja je do sada bila šesta tema izbora u Hrvatskoj.

Očigledno da opozicija nije uspela da se snađe u doba KOVIDA-19 i sada nakon izbora počinju da govore da ih je vlast prevarila, govori se o uslovima održavanja izbora itd…

Izvesno je da će Plenković u sledećoj Vladi ostati mandatar, da će HDZ napraviti koaliciju sa strankama manjina i da će uzeti još neke manje stranke sa par zastupnika u Saboru a koji su bili na zajedničkoj listi MOSTA ili DOMOVINSKOG POKRETA.

Moguća je čak i koalicija sa jednom od ove dve stranke ali će HDZ imati kontrolni paket akcija u budućoj Vladi.

Već sada se govori da će biti težak posao buduće Vlade obzirom da se predviđa teška ekonomska kriza te se neki komentatori šale na HRT-u da je pitanje da li HDZ treba da slavi pobedu.

Sa druge strane opozicija (SDP) se sprema za reforme i izbor novog rukovodstva.

 

Izvori:

  1. Ustav Republike Hrvatske
  2. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor,
  3. Zakon o Državnom izbornom poverenstvu RH,
  4. Zakon o izborima,
  5. Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe,
  6. Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.
  7. Hrvatska radiotelevizija
  8. Jutarnji list
  9. Večernji list
  10. Indeks-portal
  11. Državno izborno povjerenstvo
  12. Hrvatski Sabor
  13. Vlada Republike Hrvatske
  14. Ministarstvo uprave Republike Hrvatske
  15. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske