fbpx

ANALIZA OBRAĆANJA NACIJI PREMIJERA MAĐARSKE VIKTORA ORBANA FEBRUARA 2018. GODINE

15/02/2018
Autor :
Analize/Geopolitika

ANALIZA OBRAĆANJA NACIJI

PREMIJERA MAĐARSKE VIKTORA ORBANA

FEBRUARA 2018. GODINE

 

SAŽETAK

 

Dana 18. februara 2018. godine, premijer Mađarske Viktor Orban, obratio se naciji.

U svom govoru premijer Orban se dotakao više tema, koje možemo podeliti u dve kategorije. Prva kategorija bile bi teme kojima se bavio konkretno, tokom samo jednog dela svog govora poput ekonomskih prilika u zemlji, demografske slike, postignutih rezultata na spoljnopolitičkom planu i imigracije.

Druga kategorija jeste tema parlamentarnih izbora koji će se održati u Mađarskoj
08. aprila 2018. godine. Premijer Orban se više puta vraćao na ovu temu tokom svog govora od navođenja rezultata Vlade na čijem je čelu, poređenja sa rezultatima svojih prethodnika, preko političkih stavova sopstvenih oponenata, pa sve do prognoze toka predizborne kampanje.

Premijer Orban je takođe, ovu priliku iskoristio kako bi naglasio značaj „Mađarskog modela“, njegovog kreiranja i napora koji se moraju podneti kako bi ovaj model zaživeo.

Mađarski model počiva na tri stuba:

  • Društvo zasnovano na radu, koje teži punoj zaposlenosti radno sposobnog stanovništva.
  • Rešavanje demografskih problema oslanjanjem na sopstvene resurse, a ne na imigraciju.
  • Fleksibilan stav spram kreiranja poreskih propisa, kao i propisa koji uređuju radno-pravnu materiju, te uvođenje dualnog obrazovanja.

U predmetnom obraćanju, premijer Orban je govorio i u nešto apstraktnijem vidu o stubovima Mađarskog modela i to: radu, porodici i domovini.

    „Obraćanje naciji“ premijera Orbana predstavlja tradiciju od 1999. godine.

PRILOG:

https://www.kormany.hu/en/the-prime-minister/the-prime-minister-s-speeches/viktor-orban-s-state-of-the-nation-address

Veza ka zvaničnom prevodu govora premijera Orbana na engleski jezik, sa internet prezentacije Vlade Mađarske.

https://index.hu/video/2018/02/19/orban_viktor_evertekeloje/

Veza ka video zapisu „Obraćanja naciji“ premijera Viktora Orbana.

Orban

U uvodnom delu svog obraćanja premijer Orban se nakon kurtoaznih pozdrava usreredio na svođenje prethodnih osam godina svoje i vlasti svoje partije (FIDES je vršio vlast u Mađarskoj u periodu od 1998. do 2002. godine i potom od 2010. godine do danas. U navedenim periodima, Viktor Orban je premijer u tri mandata).

Svakako, ne treba da čudi činjenica da se premijer Orban u uvodnom delu dotakao onih dostignuća koja on smatra važnim u vreme sopstvene vlasti u nešto dužem periodu nego li što je to običaj pri godišnjem obraćanju naciji. Naime, Mađarsku u aprilu mesecu tekuće godine očekuju redovni, parlamentarni izbori.

U ključna dostignuća aktuelne i prethodne vlade Mađarske, Viktor Orban ubraja:

  • Otvaranje 736.000 novih radnih mesta i približavanje cilju od miliona novih radnih mesta. Analizirajući ovu tvrdnju, možemo zaključiti da Mađarska zaista jeste u velikoj meri rešila pitanje nezaposlenosti, s obzirom na činjenicu da je procenat nezaposlenih iznosio u vreme ponovnog dolaska Vitkora Orbana na vlast 2010. godine 11.4%, dok je danas ona na nivou od 3.8%.
  • Reformu Nacionalne banke Mađarske, gde je posebnu zahvalnost izrazio Đerđu Matolčiju, guverneru Nacionalne banke.
  • Isplatu penzionih premija krajem 2017. godine, po prvi put u istoriji Mađarske, što po mišljenju premijer Orbana dovoljno govori o ekonomskom napretku Mađarske.
  • Razvoj poljoprivrede, naglašavajući rast broja malih i srednjih poljoprivrednih gazdinstava.
  • Dvostruko uvećanje broja studenata romske nacionalnosti.
  • Jačanje turističkih, kulturnih i sportskih kapaciteta Mađarske. Tako premijer Orban navodi da je broj posetilaca pozorišnih predstava uvećan za 50%, lica koja se bave sportom dvostruko (istina ovde premijer nije precizirao da li je reč o sportskim profesionalcima, rekreativcima ili o obe kategorije ukupno), dok koncerti broje 100% više posetilaca. Sve ove procente premijer Orban navodi navodi u poređenju sa 2010. godinom.
  • Premijer Orban takođe navodi kako su negativni demografski trendovi usporeni, pa bi tako, da se nastavilo dinamikom iz 2010. godine, danas razlika u broju umrlih i živorođenih bila manja za 50.000 lica u Mađarskoj. Ipak i na ovom mestu, premijer Orban ističe kako demografski trendovi i dalje nisu povoljni, te da je upravo njihova promena ključni zadatak mađarskih vlasti u narednom periodu.

Nakon iznošenja pobrojanih dostignuća premijer Orban je naglasio svoju odanost i u narednom periodu, onome što naziva: „Mađarski model“.

Orban

Ukratko, Mađarski model je ideal koji počiva na tri ključna postulata: radu, porodici i domovini. Premijer Orban smatra da Mađarska mora biti država u kojoj će svako ko radi više moći više i da zaradi. Takođe, mišljenja je da porodica mora biti temelj države i da uz pomoć postizanja pune zaposlenosti i podizanja zarada, kao i jačanja porodičnih vrednosti i omogućavanja svima koji žele da imaju decu, da istu i odgajaju lakše, ukoliko je potrebno i uz asistenciju institucija, te da samo na taj način država može biti snažna i uspešna.

Dakle, ova tri elementa premijer Orban ne samo da naslanja jedan na drugi, nego ih u izvesnoj meri i izvodi jedan iz drugog i predstavlja kumulativno, implicitno iznoseći kako ostvarenje jednog ideala nije moguće bez preostala dva.

Premijer Orban dalje navodi da navedeni elementi nisu samo apstraktni pojmovi, već osnova realne politike. Tako, on ponovo naglašava da uspeh pri drastičnom smanjenju nezaposlenosti nije bilo moguće ostvariti bez vere građana u „Mađarski model“. Ipak, premijer Orban ponovo podvlači da je predstojeći zadatak koji mađarska nacija mora uspešno da reši – pitanje demografske slike. Naime, u odnosu na 2010. godinu, stopa prirodnog priraštaja, prema rečima premijera, jeste porasla sa 1.23 na 1.49 ali je i dalje daleko od stope 2.00 novi koji premijer označava terminom „magični broj“.

Kao ključni cilj ne samo sopstvenog političkog delovanja, već i mađarske države, premijer Orban smatra očuvanje mađarskog nacionalnog identiteta, kulture, jezika. Premijer Orban podvlači značaj politike težnje ka nezavisnosti za jednu državu. Tako, iznosi da su vlade Mađarske sa njim na čelu već uspele u nameri da dodatno osamostale Mađarsku i njenu sudbinu prepuste domaćem stanovništvu a ne „internacionalistima“.

Konkretno, premijer ističe tri primera:

  • Energetski sektor. Mađarska se više ne snabdeva gasom i naftom samo iz Ruske Federacije, već i iz Rumunije i Republike Poljske.
  • Bankarski sektor. Danas, više od 50% bankarskog sistema je u mađarskom vlasništvu.
  • Medijski sektor. Danas, više od 50% medija je u mađarskom vlasništvu.

 

Ipak, premijer Orban posebno naglašava da je nezavisnost nešto za šta se države moraju konstantno boriti, te da je zbog toga važno „ne predati vlast u ruke internacionalista“, što je očita aluzija na predstojeće parlamentarne izbore (prim. aut.)

Tumačeći stav premijera Orbana možemo doći do zaključka da je i aktuelni mađarski lider na tragu prihvatanja koncepta „Državnog razloga“, gde određeni nacionalni ciljevi bivaju postavljeni iznad ideoloških učenja, ali isto tako postaju trajna kategorija i osnova delovanja bilo kog političkog faktora na vlasti. Ideju „Državnog razloga“ detaljno je obradio Fridrih Majneke 1957. godine u delu
„Idee der Statsreson in der neueren Geschichte“. Slične tendencije mogu se pronaći i kod predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, premijera Slovačke Roberta Fica, premijera Bugarske Bojka Borisova.

U nastavku obraćanja, premijer Orban se ponovo vratio na pitanje predstojećih izbora. Tako, premijer podvlači da je od uvođenja višestranačja FIDES bio u opoziciji 16 godina, dok je na vlasti 12, te da su neophodne još četiri godine „kako bi se uspostavio balans“. Premijer nastavlja, da su za vršenje vlasti pored hrabrosti i znanja, neophodni iskustvo i posvećenost.

Dalje, premijer navodi i kako danas stranci imaju stav ne samo spram Mađarske kao zemlje, već i Mađarske u političkom smislu, te da je sinonim za mađarsku politiku u Evropi i svetu danas upravo koalicija FIDES-KDNP koja vrši vlast u ovoj zemlji. Premijer podvlači da nije lako voditi politiku „Prvo Mađarska“, pogotovo ne u svetlu borbe za „nacionalnu vlast“, umesto samo „građanske vlasti“. Tako premijer pojašnjava, da je gotovo nemoguće boriti se za nacionalne principe, a da se ne suočite sa političkim etiketiranjem i spočitavanjem kako su nacionalne ideje zaostale, deo folklora, nostalgije, koja sa sobom nosi dosadu. Ipak, premijer Orban ne odustaje od ovog koncepta.

Premijer pokušava da u ovom kontekstu definiše i sopstvenu partiju, dajući joj atribute „patriotizma i antikomunizma“, te zaključio da se danas zahvaljujući teškom radu njegove Vlade glas Mađarske u insotranstvu čuje i ozbiljno shvata, jer danas „svi znaju da Mađari stoje iza onog što govore i misle to“.

Premijer Orban se u obraćanju naciji, posebno dotakao svoje političke konkurencije. Iako je izbegavao da poimence navodi nazive političkih stranaka i imena lidera, može se pretpostaviti na koga su se njegove ocene odnosile.

Tako, premijer pominje lidera koji je „državu vodio do bankrotstva a Mađarsku socijalističku partiju (MSP) izvan parlamenta“, očito misleći na Ferenca Đurčanja, premijera Mađarske od 2004. do 2009. godine, danas lidera političke partije Demokratska koalicija i nekadašnjeg lidera MSP (do 2009. godine).

Zatim indirektno pominje i MSP, koju optužuje da se vraća svojim korenima (MSP je nastala kao politička partija bivših komunista koji su nakon pada komunističke diktature u Mađarskoj, prihvatili socijal-demokratski model), navodeći kako pod vraćanjem korenima podrazumeva klasičnu komunističku tradiciju nacionalizacije dobara i prava crkava na izražavanje stava.

Naposletku, premijer se indirektno obraća i lideru nekada ultra desne političke opcije JOBBIK, koja se naročito u poslednjih godinu dana pokušava približiti desnom centru, Gaboru Voni. Naime, premijer citira njegovu davnašnju izjavu „o islamu, kao poslednjoj šansi za čovečanstvo“, što svakako nije stav blizak biračkom telu partije JOBBIK.

U nastavku svog obraćanja premijer Orban se naročito posvetio temi imigracije iz zemalja islamskog sveta. Tako, premijer jasno izražava svoj stav kako Mađarska pripada hrišćanskoj civilizaciji, hrišćanskoj kulturi, koju je spremna da čuva i brani. Premijer navodi da prema istraživanjima javnog mnjenja preko 78% Mađara želi da sačuva hrišćansku kulturu i tradiciju.

Premijer naglašava kako je Evropa danas na velikom ispitu i naglašava postojanje dva tabora – zapadnoevropskog i centralnoevropskog. Premijer ističe da su ovim taborima zajednički koncepti demokratije, slobodnog tržišta i pravne države, ali da se njihovi pogledi na pitanje nacije i opstanka hrišćanske kulture drastično razlikuju. Premijer Orban dalje iznosi predviđanje kako će do 2050. godine veliki gradovi u zapadnom delu EU biti dominantno muslimanski, te da u tom smislu London neće postati izuzetak, nego pionir procesa. Ipak, treba napomenuti da London ni danas nije većinski naseljen muslimanskim življem, već da većinu stanovništva u njemu čine nebritanci, među kojima su svakako i nemuslimani, pa tako i Mađari, čija je dijaspora u Ujedinjenom kraljevstvu brojna.

Orban

Premijer Orban dalje ističe da naročitu opasnost po opstanak zapadne, evropske i hrišćanske civilizacije u Evropi predstavljaju demografski trendovi u Africi, gde će do 2050. godine broj mladih Afrikanaca toliko porasti, da će biti čak 10 puta veći od broja mladih Evropljana. Premijer Orban iznosi svoju bojazan da za razliku od Dalekog istoka, Afrika neće postići slične ekonomske rezultate, te da će mlada muslimanska populacija iz Afrike krenuti put Evope, menjajući njenu demografsku sliku, kulturu, način življenja, sprovodeći islamizaciju. „Zapad će pasti, pošto je Evropa okupirana i ne shatajući to“, naglašava premijer Orban.

Ipak, premijer Orban dalje navodi kako i pored demografskih trendova islamizacije koji su postali realnost u zapadnoj EU, postoje i pozitivni trendovi. Premijer smatra kako mađarski stav čvrsto dele i druge države Višegradske četvorke (Poljska, Slovačka, Češka), te da je Mađarska poslednja brana zapadnog hrišćanstva, te da je rezolutnim reakcijama uspela da i fizički obezbedi svoj jug (podizanje zaštitne ograde na granici sa Srbijom prim. aut.).

Premijer Orban u pozitivne trendove svrstava i skoru promenu vlasti u Austriji.  Naime, novu vladu Sebastijana Kurca, Viktor Orban smatra patriotskom. Takođe, Viktor Orban saveznika pronalazi u Bavarskoj vladajućoj Hrišćansko-socijalnoj uniji, dok je veoma zahvalan na stavu odbrane zajedničkih vrednosti i „pravoslavnim zemljama Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj“ čije stavove ocenjuje kao čvrste.

Takođe, premijer Orban se nada nastavku ovog trenda naročito nakon parlamentarnih izbora u Italiji, gde jasno podržava političku partiju „Napred Italija“ Silvija Berluskonija. Još jedna država, koju Orban smatra potencijalnim saveznikom u odbrani hrišćanske Evrope je Hrvatska, pogotovo nakon odlaska sa vlasti Zorana Milanovića.

Kao glavne oponentne politici koju zastupa premijer Orban apostrofira kako određene političare u Berlinu, Briselu i Parizu (bez navođenja konkretnih imena, izuzev odlazećeg lidera Socijaldemokratske partije Nemačke Martina Šulca), tako i konkretno Džordža Soroša, multimilijardera i finansijera, kako je premijer Orban naziva „mreže birokrata i NVO koje vole miris novca“.

Premijer Orban je potom citirao aktivistu jedne NVO koja pripada mreži organizacija, koje su finansirane od strane Džordža Soroša, a koji je, sudeći po premijeru izjavio: „Odakle god da dolaze, oni koji dolaze ovde su bolji od naše domaće populacije“. Pored toga što je istakao korenito neslaganje sa ovom izjavom, premijer Orban je naglasio da je nakon dužeg razmišljanja i pokušavanja da shvati motiv za ovakav stav, da bi potom parafrazirao Komesara za ljudska prava u Savetu Evrope, kog Orban označava kao jednog od Soroševih ključnih ideologa ne navodeći mu ime, koji je navodno izjavio kako se „Soroševa imperija“ trudi da proizvede novu rasu ljudi „sorošoide – homo sorošenus“, te da su za taj poduhvat daleko podesniji imigranti, nego li domicilno stanovništvo utvrđeno u svojoj tradiciji i religiji.

Orban

Takođe, premijer Orban je podvukao značaj „Zaustavi Soroša“ inicijative, koja za cilj ima stvaranje pravnog okvira na nivou EU, gde bi rad „pseudo NVO“, koje zloupotrebljavaju pravila i pod velom borbe za ljudska prava šire sopstvenu agendu.

Premijer Orban je naposletku prokomentarisao i inicijativu UN, gde se pred nadležnim komitetima priprema rešenje pitanja imigracije, koji bi trebao da promoviše imigraciju kao odličnu priliku za razvoj privrede i popravljanje ekonomskih prilika. Premijer Orban ističe kako će se Mađarska truditi do poslednjeg momenta da iznese svoj stav i zastupati ga jasno, što će biti prevashodni zadatak šefa diplomatije Petera Sijarta. Dalje, premijer napominje i kako UN nisu osnovane da bi uništile one koji su ih osnovali, te da Mađarska neće dozvoliti nametanje bilo kakvih štetnih rešenja, čak i ukoliko dolaze iz UN. Premijer Orban je podvukao kako i u ovakvom delovanju UN treba tražiti uticaj Džordža Soroša i njegove mreže, za koju premijer smatra da seže ne samo do Brisela već i do Njujorka i bori se protiv svakog ko ima drugačiji pogled na pitanje imigracije. U ovu kategoriju pored Mađarske, premijer Orban svrtava i UK, Izrael i predsednika SAD Donalda Trampa.

Zaključujući svoje obraćanje, premijer Orban se ponovo vratio na pitanje predstojećih izbora i kampanje. Tako je naglasio kako su oponenti FIDES-a beznadežni, da nisu shvatili diktat vremena niti su bili tu da podrže Vladu kada je bilo najpotrebnije (podizanje zaštitne ograde na granici sa Srbijom, referendum o kvotama za prijem imigranata, amandmani na Ustav Mađarske), te da su na pragu novog poraza.

Ipak, premijer na ovom mestu citira De Gola i ističe kako beznađe, rađa mržnju, te upozorava na naredne nedelje koje će biti pune uvreda i „političkog blata“.

Premijer Vitkor Orban je svoje Obraćanje naciji završio pozivom na pozitivan pogled napred u susret izazovima i tradicionalnim pozdravom „Napred Mađarska, napred Mađari“.

Autor analize : Predrag Rajić