fbpx

ODRŽANA TRIBINA „TAJNA DRUŠTVA IZMEĐU MITA I STVARNOSTI“

07/08/2018
Autor :
Tribine

U okviru redovnih programskih aktivnosti  Centar za društvenu stabilnost realizovao je izuzetno posećenu tribinu pod nazivom „Tajna društva između mita i stvarnosti“, na kojoj su govornici bili Milomir Marić, doajen srpskog novinarstva, publicista, književnik, glavni urednik televizije „Hepi“, prof. dr Nebojša Pajkić, redovni profesor Beogradskog univerziteta na Fakultetu dramskih umetnosti, filmski režiser, filmski kritičar, scenarista, književnik i dr Miša Đurković, naučni saradnik na Institutu za Evropske studije u Beogradu, filosof, pisac, geopolitički analitičar, stručnjak za političku filosofiju, pitanja ideologije liberalizma i koncepta države. Moderator tribine bio je Predrag Rajić, pravnik, geopolitički analitičar, portparol Centra za društvenu stabilnost i predsednik Srpsko-američkog foruma „PolitikUS“.

Centar za društvenu stabilnost kroz organizovanje tribina želi da osnaži kulturu dijaloga i obogati diskusioni sadržaj intelektualne scene Novog Sada, a teme koje su obrađivane na poslednjoj tribini pod nazivom „Tajna društva – između mita i stvarnosti“ su bila: Koliki je obim delovanja tajnih društava? Utiču li ona na društvenu stvarnost pomoću fama koja vlada o njima ili pak u svojim rukama drže realne instrumente? Ko su članovi tajnih društava? Koliko svojim delovanjem utiču na naše svakodnevne živote? Kako je uređena njihova interna hijerarhija? Ko je na vrhu, a ko pri dnu lestvice moći?

U prepunoj Sali Kulturnog centra „Novi Sad“ eminentni sagovornici izneli su svoja zapažanja u vezi sa tajnim društvima u Srbiji, njihov istorijski razvoj, ali i delovanje u sadašnjosti. Sala Kulturnog centra bila je premala da primi veliki broj zainteresovanih, a neki su i po sopstvenom priznanju, putovali 50 kilometara samo da bi imali priliku da postave pitanja učesnicima tribine.

Posle inspirativnog uvoda moderatora Predraga Rajića, učesnici tribine izneli su svoja zapažanja u vezi sa temom tribine. Dr Đurković se osvrnuo na knjigu čiji je autor „Tajni koridori moći“ i postavio pitanje zašto zemlje koje se najviše diče demokratskim tekovinama i transparentnosti u radu ne žele da pričaju o tajnim društvima, koja vladaju u njihovim sistemima. Kao ilustraciju ove tvrdnje, dr Đurković se prisetio predsedničke kampanje iz 2004. godine u Sjedinjenim Američkim Državama kada je kandidata za predsednika Džima Kerija novinar pitao o članstvu u tajnom društvu Univerziteta „Jeil“ – „Lobanja i kosti“ (skull and bones), a kandidat Keri je odbio da odgovori na pitanje.  Takođe dr Đurković se zapitao zašto se u procesu formalnog obrazovanja studenata malo pažnje pridaje radu tajni društava, ako se zna da oni čine jedan veliki deo moći u društvu. Interesantnom izlaganju pridružio se i novinar Milomir Marić koji je izneo svoje razmišljanje o tome kako su se „deca komunizma“ snašla u današnjem društvu. Marić je rekao da je sve stvar percepcije i da tajna društva šalju  slike da su oni ti koji vuku konce, a da su političari samo lutke na koncima koja se povlače. Takođe, g. Marić je pričao i o tome da je verovatno jedini novinar sa ovih prostora koji je intervjuisao 5 direktora CIA, što, kako sam kaže, nije čudno, jer je u Sjedinjenim Američkim Državama normalno da funkcioneri, naročiti bivši, u penziji, razgovaraju sa novinarima. Milomir Marić je rekao da je greškom tajnih službi, koje su same sebe ubedile da Berlinski zid nije pao i da komunizam nije poražen, Srbija, od miljenice istorije, tokom dva veka i uvek na strani pobednika „došla u situaciju da tako mala (Srbija) u paranoji velikih sila uvek bude proglašena za veliku“. Profesor Pajkić je dao svoje viđenje masonskih loža u Srbiji, ali i drugih tajnih društava, tvrdeći da je komunistička partija Jugoslavije bila jedna od najvećih tajnih društava dvadesetog veka, sa korenima u organizacijama kao što su Mlada Bosna i Crna Ruka koje su gravitirale tajnim anti-carskim društvima u Rusiji, sa ciljem da se preuzme teritorija Balkana za komunističku Rusiju. Profesor Pajkić je takođe rekao da je od 1972 godine Savez komunista odlučio da formira „unutrašnju komunističku partiju“ čije frakcije kasnije preuzimaju sve poluge moći u SFRJ i novonastalim državama.

Stiče se utisak da dva sata, koliko je trajala debata, uz veliki broj pitanja iz publike, nije bilo dovoljno za ovako iscrpnu temu, što su i eminentni govornici u jednom momentu primetili i sugerisali da se ovakva tema može podeliti na nekoliko tribina.

Foto galerija

Ostavite odgovor